Analitičar Ekonomskog instituta dr. Željko Lovrinčević ističe kako su kamate u proteklom razdoblju bile na izuzetno niskoj razini pa se Hrvatska povoljno zaduživala, no britanska središnja banka već je podigla kamatne stope, očekuje se da će sredinom godine to učiniti i američki Fed. To nije povoljno za proces refinanciranja ino-duga jer će novi krediti kojima će se vraćati stari biti skuplji

Ministarstvo financija krenulo je u utrku s ino-dugom. Prvih 500 milijuna eura novog zaduženja, emitiranog dijelom na domaćem a dijelom na stranom tržištu, namijenjeno je otplati prve tranše ino-duga države što na naplatu stiže u prvom kvartalu ove godine. Dijelom će njime biti pokriven proračunski deficit koji je još uvijek nepoznanica i za prošlu, a kamoli za ovu godinu, dok će trebati isfinancirati i rashode Hrvatskih cesta i autocesta, te stara zaduženja Hrvatske banke za obnovu i razvoj (preko koje je išla i emisija 300 milijuna eura obveznica uz jamstvo države) na čije su rashode ukazali tek novoimenovani Šukerovi eksperti.

U boljoj Crkvenčevoj varijanti on je dosezao 4,5 posto BDP-a ili 8,6 milijarda kuna, dok ga je Šuker vidio na razini od čak 6,8 posto BDP-a, dakle više od 13 milijardi kuna. Prema podacima HNB-a, ukupni ino-dug Republike Hrvatske iznosi 23,7 milijardi dolara, u ovoj godini na naplatu dospijevaju glavnica i kamate od 3,8 milijardi dolara, od čega se na državu odnosi 1,3 milijarde dolara. Pored toga, otplate glavnice domaćeg javnog duga iznose daljnjih 9 milijarda kuna.

Jasno je da će se postojeći ino-dug moći otplaćivati samo refinanciranjem, pa će na igri velikih brojeva trebati pokazati popriličnu manevarsku sposobnost jer se na maloj razlici u kamatama ili promjeni tečaja mogu uštedjeti ili nepotrebno izgubiti značajni novčani iznosi. Domaće izdanje 200 milijuna eura obveznica koje su otkupile Zagrebačka, Raiffeisen i Privredna banka nosi fiksnu kamatu od 5,5 posto godišnje, dok je emisija 300 milijuna eura obveznica preko HBOR-a na međunarodnom tržištu nešto jeftinija za državu uz kamatu od 4,875 posto.

Analitičar Ekonomskog instituta dr. Željko Lovrinčević ističe kako su kamate u proteklom razdoblju bile na izuzetno niskoj razini pa se Hrvatska povoljno zaduživala, no britanska središnja banka već je podigla kamatne stope, očekuje se da će sredinom godine to učiniti i američki Fed, nakon čega bi istim pravcem mogla krenuti i Europa. To naravno nije povoljno za proces refinanciranja ino-duga jer će novi krediti kojima će se vraćati stari biti skuplji, što će povećati trošak kamate, dodatno opteretiti proračun, a time umanjiti manevarski prostor fiskalne politike, zaključuje dr. Lovrinčević.

– Povećano zaduživanje u zemlji podrazumijeva da država izađe na financijsko tržište s potražnjom koja će cjenovno konkurirati potražnji za kreditima od strane sektora poduzeća i stanovništva. To u pravilu znači više kamatne stope, a time i veće proračunske troškove servisiranja duga od onih uz koje se država još uvijek može zadužiti u inozemstvu, upozorava dr. Rohatinski ukazujući na skupoću domaćih kredita.

– Nadalje, s obzirom na ograničeni kreditni potencijal banaka, povećano kreditiranje države moglo bi rezultirati istiskivanjem ostalih sektora s tržišta kredita, prije svega sektora poduzeća. Da bi se to spriječilo u uvjetima relativno niskog prirasta domaće štednje, banke bi vjerojatno povećavale svoj kreditni potencijal novim zaduživanjem u inozemstvu, tako da i povećano kreditiranje države na domaćem tržištu ne rješava potpuno problem snažnog utjecaja proračunskog deficita na porast inozemnog duga zemlje u cjelini. Problem će djelomično ublažiti operacije središnje banke na deviznom tržištu, ali će njihov intenzitet biti ograničen na mjeru koja neće poticati inflaciju, tako da u suštini nema jednostavnog rješenja. Osim, naravno, dodatnog smanjenja proračunskog deficita, zaključuje dr. Rohatinski, predviđajući kako će u 2004. proračunski deficit doseći 10 milijardi kuna.