Novi list: 23. 02. 2004.
EUROPSKA UNIJA ĆE OVE GODINE NADMAŠITI EKONOMSKU SNAGU SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA
Hrvatska ekonomija udaljenija od EU nego 1989.
Hrvatski bruto-proizvod po stanovniku, kao glavni pokazatelj gospodarske uspješnosti i razvijenosti, ravan je skromnoj jednoj petini ostvarenog lani u Europskoj uniji ili upola manji od usporedivog s EU-prosjekom iz prijelomne 1990.
Piše: Ivo JAKOVLJEVIĆ
Dok Evropska unija veličinom svojega bruto-proizvoda sustiže SAD i uz svibanjsko proširenje za novih deset članica najavljuje nezadrživo preuzimanje liderske pozicije u svjetskoj privredi, Hrvatska – kao potencijalni kandidat za priključivanje u tu veliku Evropu u nekom od idućih krugova – u
natoč svojim diplomatskim i institucionalnim naporima, ekonomski sve više zaostaje. To je, iz hrvatskog interesnog kuta, ključni nalaz iz najnovijeg niza OECD-ovih ekonomskih pokazatelja i procjena za 2003. godinu, koji upućuju na zaključke, da – prvo – Amerika od svibnja 2004. i velikog proširenja EU-a više neće biti vodeća, pogotovo ne jedina ekonomska velesila svijeta, i – drugo – da Hrvatska ne smanjuje, nego proširuje ekonomski jaz prema Evropskoj uniji, s kojom se želi integrirati već do 2007.Globalno liderstvo
Prema OECD-ovim podacima, najveći bruto-proizvod u svijetu i lani su ostvarile Sjedinjene Američke Države, i to u vrijednosti od rekordnih 10.900 milijarda dolara, ali mu se EU-15 primakla uz bok, ostvarivši svoj novi rekord u vrijednosti BDP-a od 10.400 milijarda USD. Predviđajući da će era potcijenjenog dolara još potrajati, EU-15 će – mjereno u dolarima – ove godine prvi put ostvariti veći BDP nego Amerika. Globalno liderstvo EU-a »zapečatit« će proširenje s deset novih članica (Cipar, Slove
nija, Malta, Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija i Estonija). No, upravo zbog tih deset novih članica, slabije razvijenih od 15 sadašnjih, EU-BDP po stanovniku ove će se godine najvjerojatnije smanjiti s lanjskih 30.000 na oko 28.500 dolara, dok će se u SAD-u povećati s 37.000 na više od 38.000 USD.Hrvatska je na temelju četverogodišnjeg privrednog rasta i slabljenja dolara, u kojem se mjere i uspoređuju nacionalni BDP-i, povećala godišnji bruto-proizvod s vrijednosti od 19,9 milijarda dolara u 1999. na procijenjenih 26,4 milijarde dolara u 2003. Istodobno je povećala i BDP po stanovniku s 4.371 na više od 6.000 dolara, čime se napokon vratila na BDP, i BDP po stanovniku, koje je ostvarila prijelomne 1989. godine.
Ali, zahvaljujući znatno bržem privrednom rastu u EU-15 s jedne, te zbog vlastite tranzicijske krize produbljene vanjskom agresijom u prvoj polovini 90-ih, Hrvatska je unazad 15 godina proširila ekonomski jaz prema razvijenoj Evropi. Još 1989. njezin je BDP vrijedio kao šes
t promila BDP-a današnjih 15 članica EU-a, a lani je vrijedio samo 2,5 promila.Prestigla nas i Latvija
Naposljetku, lanjski hrvatski BDP po stanovniku ravan je samo jednoj petini BDP-a po stanovniku u EU-15, što je upola niži paritet od ostvarenog prije 1
5 godina.Hrvatska je, međutim, proširila ekonomski jaz i prema skupini deset zemalja, koje će u svibnju ući u EU, jer Cipar je već dostigao BDP po stanovniku u visini od 77 posto EU-15, Slovenija od 72 posto, Češka 60 posto itd., dok najmanje razvije
na Latvija ostvaruje BDP po stanovniku u visini od 39 posto standarda u EU-15. To je dvostruko viša razina od Hrvatske, koja je prije 15 godina bila razvijenija od svih tih zemalja, osim Slovenije.