Slobodna Dalmacija: 24. 02. 2004.

DOMAĆI DIPLOMATSKI IZVOR DEMANTIRA DA JE EUROPSKA KOMISIJA DALA "POZITIVNO, ALI UVJETOVANO" MIŠLJENJE ZA ČLANSTVO U EU-u

Avis za Hrvatsku još nije gotov

Visoko pozicionirani diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova drži da je informacija o pozitivnom i uvjetovanom avisu "promašena, proizvoljna i netočna"

ZAGREB - Nije gotovo dok nije gotovo - prokomentirao je naš diplomatski izvor u ponedjeljak objavljenu informaciju o tome da je navodno Europska komisija zgotovila mišljenje (avis) o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU-u.

Prema objavljenoj informaciji, avis EK će za Hrvatsku biti "pozitivan", ali "uvjetovan", a pregovori o članstvu moći će krenuti tek kada se riješi slučaj Gotovina.

Visoko pozicionirani diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova drži da je informacija "promašena, proizvoljna i netočna".

- Reći ću vam kako stvari činjenično i detaljno stoje u vezi s aktualnim trenutkom izrade avisa - započeo nam je s objašnjenjem ovaj diplomat. Radni rok Europske komisije za izradu avisa je kraj ožujka, a sastoji se od tri dijela. Nacrti drugog i trećeg dijela avisa su praktično završeni, a prvi dio nešto zaostaje, ali ono što izaziva posebnu pažnju, kako EK tako i naše javnosti, jest dakako onaj politički dio avisa na kojemu EK još radi i on će se dovršavati tijekom veljače i ožujka. Na kraju kompletnog mišljenja, Komisija će dodati i svoje završne preporuke Europskom vijeću, odnosno dat će ocjenu o spremnosti Hrvatske za početak pregovora o članstvu - kaže hrvatski diplomat dodajući da avis ne može biti gotov već i iz razloga što će Europska komisija tijekom veljače i ožujka još uvijek redovito prikupljati konkretne podatke o ispunjavanju svih političkih uvjeta za članstvo RH u EU-u. Bez tih posljednjih, najaktualnijih podataka koje hrvatska Vlada gotovo svakodnevno dostavlja Europskoj komisiji, neće se dovršiti avis, odnosno EK neće dati preporuku za otvaranje pregovora.

Na naše pitanje može li nam dati primjere o novim traženim podacima Europske komisije, ovaj diplomat odgovara da ta dodatna pitanja uopće nisu vezana samo za slučaj Gotovina, odnosno za suradnju s Haaškim sudom, iako je stav EU-a i EK-a o tome već odavno poznat i nije nikakva tajna da će EK taj dio političkog mišljenja temeljiti na izvješćima i stavovima Ureda glavne haaške tužiteljice.

- Evo, dok traju završne radnje u izradi avisa o Hrvatskoj, u tijeku ovoga mjeseca Europska komisija je od hrvatske Vlade zatražila primjerice da joj ažurira informacije o ustrojstvu državne uprave i o institucionalnoj strukturi u Hrvatskoj, sukladno promjenama koje je izvršila nova Vlada. Nadalje, čak su nas pitali koliko je političkih stranaka registrirano u Hrvatskoj, a koliko ih je ušlo u Hrvatski sabor nakon posljednjih parlamentarnih izbora.

Dobili smo i upit zašto Hrvatska nije potpisala Europsku socijalnu povelju iz 1996. godine, zatražili su od nas jasnu definiciju područja od posebne državne skrbi te nas zamolili da im dostavimo digitalnu zemljopisnu kartu na kojoj su označena ta područja. Je li Hrvatska stranka međunarodnih režima za neširenje oružja za masovno uništavanje - bilo je također jedno od friških pitanja EK, kaže naš diplomatski izvor ilustrirajući time činjenicu da se avis još izrađuje.

Od posebno aktualnih pitanja koja nam je ovih dana postavila EK, mogu se još izdvojiti granični spor sa Slovenijom, problem ekološko-ribolovne zone i njegov utjecaj na odnose sa susjedima, odnos Hrvatske prema Međunarodnom kaznenom sudu i zahtjevu SAD-a o neizručenju američkih državljana tome sudu. EK se osobito u posljednje vrijeme zanima za konkretnu provedbu sporazuma između Vlade i srpskih zastupnika SDSS-a te o povratku izbjeglica.

- Mi i nadalje, sve do kraja ožujka, očekujemo ad hoc pitanja Europske komisije slijedom dinamike izrade političkog dijela mišljenja.

Neka pitanja i pojašnjenja EK traži od nas i neformalnim putem, jer je sve manje vremena, a mi ih očekujemo do zadnjega trena, jer svako političko zbivanje na hrvatskoj sceni do proljeća može utjecati na nova pitanja i na konačni avis Europske komisije - tvrdi naš diplomatski izvor dodajući kako je preostalo vrijeme do avisa EK vrlo zahtjevno za Vladu koja iz dana u dan očekuje neočekivana pitanja na koja mora promptno i efikasno odgovoriti.

Šenol SELIMOVIĆ

BRUXELLES: ŠTO JE PREDSTAVNICA EUROPSKE KOMISIJE PAOLA PANTALONI REKLA PRED PARLAMENTOM

Mišljenje u Zagreb stiže na proljeće

BRUXELLES - Europski parlament saslušao je prošloga tjedna posljednja izvješća o pristupajućim članicama, pred njihovo konačno priključenje Europskoj uniji 1. svibnja, kao i izvješća o Rumunjskoj i Bugarskoj, zatim Turskoj i Hrvatskoj. Hrvatsko izvješće predstavio je grčki zastupnik Aleksandar Baltas. Baltasovo izvješće bilo je odmjereno, objektivno, a po tonu vrlo povoljno.

Pohvaljen je veliki napredak koji je zemlja napravila na gospodarskom planu, a prve poteze nove vlade izvjestitelj Parlamenta ocijenio je vrlo dobrim i izrazio nadu da će se tako nastaviti. Baltas je vrlo pozitivno govorio o povratku izbjeglica, a kao teškoće koje se moraju svladati, naveo je suradnju s Tribunalom i reformu pravosuđa.

Baltasov zaključak je da je Hrvatska spremna odgovoriti na izazov kandidature. I Baltas i Doris Pack bili su puni svježih informacija koje su dobili od hrvatskog parlamentarnog izaslanstva. Doris Pack je rekla da nova vlada pokazuje dobru volju oko povratka izbjeglica, ali je podsjetila da bi Hrvatskoj tu trebala i novčana pomoć. Ona je imala i dobru riječ u vezi suradnje s Tribunalom, rekavši da "u usporedbi sa susjedima, Hrvatska dobro surađuje, a što se tiče tog nesretnoga generala Gotovine, on ima i francusku putovnicu i može biti i u Metzu, Lilleu ili Hrvatskoj".

Talijanski zastupnik Demetrio Volčich, koji je inače i europski parlamentarni izvjestitelj za Sloveniju, imao je, kao i obično, vrlo kritičan stav prema Hrvatskoj. Dok su drugi prihvatili Baltasovo izvješće i zagovaranje Doris Pack, Volčich je zauzeo stav "pričekajmo na rezultate". Trebamo dokaze oko poteza nove vlade, smatra Volčich, a osim toga, dodao je, ne treba žuriti s podrškom Hrvatskoj za kandidaturu zbog "regionalne ravnoteže", odnosno, u slučaju primanja RH, pomicanja granica schengenske Europe, što bi, kazao je Volčich, "bilo opasno".

Predstavnica Europske komisije Paola Pantaloni rekla je da je Zagreb dao "odlične odgovore" na ranije poslani Upitnik te da će avis "biti spreman na proljeće". Komisija ocjenjuje da je Baltasovo izvješće obuhvatilo ona pitanja koja su i za nju najvažnija, kad je riječ o Hrvatskoj. To su Tribunal, izbjeglice, reforma pravosuđa, regionalna suradnja.

Igor BUI