Vjesnik: 24. 02. 2004.

Koštuničina manjinska vlada zaoštrava odnose s Haagom

Koštuničina izjava da izručenja Haagu, posebno četvorice generala vojske i policije, neće imati prioritet u njegovom kabinetu, naišla je na priličan odjek u Bruxellesu

ZAGREB, 23. veljače - Vlada Srbije, kojoj je proteklog vikenda mandatarom imenovan predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica, bit će izabrana na 2. ožujka, saznaju beogradski mediji. Buduća će vlada imati potpredsjednika i 17 ministara, dobit će dva nova ministarstva - za Kosovo i dijasporu, dok će ministarstva prometa, telekomunikacija i veza i ono građevinarstva i urbanizma biti spojeni u ministarstvo za kapitalne investicije.

Koštunica je najavio da će manjinsku vladu, koju čine DSS, G17 plus, Srpski pokret obnove i Nova Srbija a podržava (usmeno) Socijalistička partija Srbije, najvjerojatnije podržati i Demokratska stranka. Budući premijer također je izjavio kako vladajuće »demokratske stranke« i dalje smatraju da Srpska radikalna stranka i SPS ne mogu ući u vladu, ali i upozorio da te stranke ne treba ignorirati jer ih nije zabranio Ustavni sud, a izabrali su ih građani.

Na pitanje računa li s podrškom Europske unije s obzirom na negodovanje iz tih krugova izazvano podrškom Miloševićeve stranke, Koštunica je rekao da iz EU dolazi mnogo poruka u kojima se prije svega izražava nezadovoljstvo time što će biti formirana manjinska vlada, ali »ipak se priznaje da će ta vlada jednog dana funkcionirati«. Bilo je mnogih korupcijskih afera i birači su u prosincu zbog toga kaznili dosadašnju vladu, utvrdio je Koštunica dodavši da se zato i želi nova vlada koju čine demokratske stranke koje nisu sudjelovale u prethodnoj.

Izvješća koja iz Bruxellesa stižu u beogradske medije pokazuju da posebnog zaoštravanja odnosa s Beogradom zbog formiranja vlade uz podršku socijalista kao ni nekih sankcija zasad nema, već da će se pažljivo pratiti što će ta vlada činiti. Zaključci Vijeća ministara mogli bi, nagovješćuje se, imati utjecaj na odgađanje odluke o novom obroku kredita od 270 milijuna eura Srbiji iz CARDS programa.

U sagledavanje ukupne politike prema Srbiji uključena je i suradnja s Haaškim sudom zbog tvrdnji glavne tužiteljice Carle del Ponte da se optuženi Radovan Karadžić prije dva tjedna nalazio u Beogradu, a da ništa nije učinjeno da on bude uhićen. Koštuničina izjava da izručenja Haagu, posebno četvorice generala vojske i policije, neće imati prioritet u njegovom kabinetu, naišla je na priličan odjek u Bruxellesu, ali u ponedjeljak nije bilo službenih reakcija.

Skupština Demokratske stranke izabrala je Borisa Tadića za novog predsjednika davši mu 1538 glasova, za razliku od dosadašnjeg zamjenika predsjednika Zorana Živkovića koji je dobio samo 296 glasova.

I četiri nova potpredsjednika (Nenad Bogdanović, Dušan Petrović, Bojan Pajtić i Slobodan Gavrilović) također su s Tadićeve liste. Čedomiru Jovanoviću je za izbor potpredsjednika nedostajalo oko 200 glasova i sad, kao ni Živković, nema nikakvu dužnost u stranci. Tadić je za radio B92 rekao da DS neće mijenjati svoj stav u vezi s davanjem podrške manjinskoj vladi Srbije te da neće biti suradnje s radikalima i socijalistima. Na pitanje hoće li naknadno u vladu, Tadić je rekao da ovog trenutka ne postoji velika vjerojatnost: »Postoji osnovno načelo, a to je da se stranke moraju ponašati državotvorno. Mi svojim odlukama ne želimo biti prepreka stabilizaciji Srbije, pa je pitanje ulaska u vladu pitanje za druga vremena«.

Vesna Fabris Peruničić