Novi list: 28. 02. 2004.

Hrvatska se beznadno nasukava na Gotovinu

Mesić je predložio Britaniji i Nizozemskoj da prestanu inzistirati samo na Gotovini, nego da suradnju Hrvatske s Haagom ocjenjuju po odnosu prema budućim optužnicama. Vrh HDZ-a navodno se prije izbora dogovorio s potencijalnim optuženicima da sami odu u Haag

Piše: Branko Podgornik

Nema znakova da je najnovija vanjskopolitička ofenziva Vlade, u koju se protekloga tjedna uključio i šef države, donijela ikakve rezultate. Prije bi se moglo reći da je i predsjednik Stjepan Mesić – tijekom susreta s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem – doživio isti hladan tuš, kakvog je u siječnju već osjetio premijer Ivo Sanader.

Prodi je rekao Sanaderu da Komisija ne može dati pozitivno mišljenje o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU bez konsenzusa svih članica unije. Mesića je, pak, upozorio da Hrvatska može smanjiti rizik od negativnog mišljenja samo ako poboljša suradnju s Haškim sudom, odnosno riješi slučaj Ante Gotovine.

Čini se kako se od Vlade premijera Ivice Račana ništa u slučaju Gotovine nije promijenilo, ni u Hrvatskoj, niti u uniji. Razlika je samo u tome što je krajnji poželjni rok za iznošenje pozitivnog avisa – 1. svibnja – sve bliže, a nervoza raste.

U kuloarima Banskih dvora čuje se kako je 90 posto sigurno da će Hrvatska dobiti pozitivni avis do 1. svibnja. U diplomatskim kuloarima također se tvrdi da će mišljenje Komisije biti pozitivno, ali – uvjetovano. Hrvatska će, navodno, moći postati kandidat za EU i dobiti datum za početak pregovora o učlanjenju tek kada poboljša suradnju s Haagom i riješi pitanje Gotovine. Međutim, veleposlanik Europske komisije u Zagrebu Jacques Wunenberger demantirao je da ona već ima pozitivno mišljenje.

Intervencija Wunenberga

Wunenbergerova intervencija ne čudi, jer su među članicama EU sve očitiji prijepori oko toga treba li Hrvatska dobiti pozitivni avis ili ne treba. Dok se Nizozemska i Britanija tome protive zbog Gotovine, Austrija i Njemačka prednjače u zagovaranju Hrvatske. Nešto slično događalo se u uniji prije 13 godina. Tada je London spočitavao Berlinu da je pogriješio kad je požurivao »jednostrano« priznanje naše države – nakon čega je njemački ministar vanjskih poslova podnio ostavku. No, »jednostrani« potezi Njemačke ili Austrije u pogledu avisa za Hrvatsku nisu mogući, a nitko ih danas ni ne očekuje.

Prodi je upozorio Sanadera da treba čekati na konsenzus svih članica EU, a Mesić je prošloga tjedna, vidjevši da se Hrvatska gotovo beznadno nasukala na slučaj Gotovine, poručio u Bruxellesu da naša država ne bi trebala biti kažnjena ako odbjegloga generala, koji ima i francusku putovnicu, ne može pronaći.

Mesić je time neizravno predložio Britaniji i Nizozemskoj da prestanu inzistirati samo na Gotovini, nego da suradnju Hrvatske s Haškim sudom procjenjuju po odnosu prema budućim optužnicama. Hrvatski mediji spekuliraju da će Carla del Ponte uskoro donijeti u Zagreb još dvije optužnice, vjerojatno protiv Mladena Markača i Ivana Čermaka.

Presudno mišljenje Carle de Ponte

Prema nepotvrđenim vijestima, vrh HDZ-a još je prije izbora dogovorio s potencijalnim haškim optuženicima da će se sami predati Sudu. Treba vjerovati da će Sanaderova Vlada tu imati više sreće nego Račanova. Svojedobno se tvrdilo da je i Mesić nešto slično dogovorio ne samo s Ademijem, nego i s Gotovinom, ali je potonji u zadnji čas odustao od dobrovoljnog odlaska u Haag i – nestao. Međutim, kad bi Sanader i imao sreće s ponašanjem novih optuženika, pitanje je bi li Britanija i Nizozemska htjele zaboraviti na Gotovinu. Odbjegli general nije samo pitanje odnosa Hrvatske i Haškog suda, nego i idealan slučaj za političke manipulacije na raznim stranama svijeta.

Upravo zbog spomenutih podjela u uniji oko Hrvatske, diplomatski krugovi procjenjuju da će se one složiti oko kompromisnog rješenja: Zagreb bi dobio pozitivno mišljenje Komisije, ali s uvjetima – bez obzira na Wunenbergerov demanti. To znači da bi Vlada premijera Sanadera mogla do 1. svibnja uspješno preskočiti jednu stubu na putu u EU.

No, hoće li u lipnju preskočiti i drugu, kako bi Hrvatska konačno dobila i status kandidata te datum za početak pregovora o učlanjenju? Ako je suditi po Britaniji i Nizozemskoj, presudno će biti mišljenje Carle de Ponte. Očito, ni njezino najnovije izvješće Vijeću sigurnosti UN-a, koje se očekuje do kraja ožujka, neće donijeti ništa revolucionarno novo.