Odluku o isplati donijela je u siječnju 2000. Matešina Vlada, nalog za plaćanje "konzultantskih usluga" potpisao je ondašnji direktor DAB-a Mladen Šunjić, a novac je uplaćen u londonskoj banci za posve nepoznatu tvrtku

Jedna od najstrože čuvanih "državnih tajni" za vrijeme bivše HDZ-ove, ali i donedavne koalicijske vlasti, zasigurno su ugovori o prodaji banaka i velikih javnih poduzeća poput HT-a i Ine. Osim ugovora, tajna su i vrtoglavi iznosi koje je država, (čitaj: porezni obveznici), plaćala raznim posrednicima i savjetnicima na račun usluga koje je od njih navodno dobivala i koje su bile važne, a oni koji su to ugovarali reći će i ključne, kod odabira najboljih ponuđača i sklapanja ugovora o prodaji većinskog i(li) kontrolnog vlasničkog udjela navedenih tvrtki.

Nedavnom najavom premijera Ive Sanadera da će njegova Vlada ispitati i javnosti predočiti podatke o slučaju prodaje 25 posto plus jedne dionice Ine, za čiju je realizaciju Račanova Vlada posrednicima za konzultantske usluge i na račun nagrade za uspješno obavljeni posao navodno isplatila oko 127 milijuna kuna, otvara se vrlo zanimljiva tema čijim će raščišćavanjem, ako do toga doista i dođe, na vidjelo izići vrlo zanimljive stvari koje bi, bez namjere da se od odgovornosti amnestira bivša koalicijska vlast, mogle biti vrlo neugodne i za HDZ, odnosno njegovu bivšu vlast.

Koliko je pri prodaji velikih banaka i javnih poduzeća ukupno isplaćeno provizije, teško je sa sigurnošću reći, ali prema dostupnim nam podacima, radilo se o stotinama milijuna kuna. Prema spekulacijama, rekorder u plaćanju provizije, odnosno konzultantskih usluga, je slučaj HT-a, za čiju je prodaju bivša HDZ-ova Vlada platila 153 milijuna kuna. Međutim, budući da taj podatak nismo uspjeli provjeriti, niti posjedujemo dokumentaciju koja to potvrđuje, naši pouzdani izvori tvrde da je najveća provizija ikad ugovorena u Hrvatskoj, i što se tiče postotka, ali i iznosa , ipak isplaćena prigodom prodaje Privredne banke Zagreb.

Država, odnosno bivša HDZ-ova Vlada je u prosincu 1999. godine predala talijanskoj Intesi 66 posto dionica PBZ-a, a posrednici su, zajedno s nagradom, za to dobili "okruglih" 18 milijuna eura, odnosno šest posto ukupne vrijednosti većinskog vlasničkog udjela PBZ-a koji je tom prigodom prodan.

Prema dostupnoj nam dokumentaciji, fakturu na navedeni iznos, a na ime plaćanja navodnih usluga za pomoć i posredovanje pri prodaji PBZ-a, Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka(DAB) 24. siječnja 2000. godine odlaslala je, kako tvrde bolje upućeni, u poslovnim krugovima posve nepoznata londonska tvrtka "ABN AMRO Corporate Finance Limited". Budući da je, što je posve jasno vidljivo iz fakture, navedenoj tvrtki prethodno plaćen iznos od 260.094 eura, preostali iznos od 17.739.906 eura platila joj je država, odnosno DAB nekoliko dana kasnije, preciznije 28. siječnja 2000. godine.

Nalog za plaćanje, u kojemu se kao osnova plaćanja novode "konzultantske usluge", u ime korisnika usluga potpisao je ondašnji direktor DAB-a Mladen Šunjić, a "ispravnost naloga" ovjerena je od strane PBZ-a. Novac je uplaćen na račun londonske Lloyds Banke, a odluku o isplati 18 milijuna eura, odnosno 136.800.000 kuna donijela je bivša HDZ-ova Vlada, odnosno ondašnja Uprava DAB-a čiji su članovi bili premijer Zlatko Mateša, potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, ministar gospodarstva Nenad Porges, predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo Dragan Kovačević, i trojica predstavnika HNB-a, guverner Marko Škreb, viceguverner Zdravko Rogić i Relja Martić.