Večernji list: 13. 03. 2004.

Optužba protiv Tuđmana iritira samo Tomčića

Kako današnji političari i bivši Tuđmanovi suradnici tumače to što je u haaškim optužnicama i prvi hrvatski predsjednik optužen za udruživanje u zločinački pothvat

Piše: Mladenka Šarić

"Oluja" spasila BiHSvi koji se imalo sjećaju tog vremena znaju da je falsifikat optužba prema kojoj je oslobodilačka akcija "Oluja" bila osmišljena kao zločinački pothvat. Operacijom kojom su hrvatski vojnici oslobodili teritorij svoje zemlje i spriječili masakr u graničnom dijelu BiH završen je višegodišnji rat, a stotine tisuća civila iz BiH spašene su od smrti i egzodusa. Prof. dr. Hrvoje Kačić, koji je početkom agresije na RH bio predsjednik Odbora za vanjsku politiku, podsjeća na to da su samoj "Oluji" prethodili srpski napadi na sigurnosne zone koje je proglasilo Vijeće sigurnosti UN-a, a obuhvaćale su Sarajevo, Tuzlu, Bihać, Srebrenicu, Goražde i Žepu. Napadi kulminiraju početkom ljeta "95. genocidom u Srebrenici i Žepi, a početkom kolovoza jedino je o samovolji Karadžića i Mladića ovisilo hoće li krenuti prije na Bihać ili na Goražde. Na temelju Splitskog sporazuma Tuđman-Izetbegović HV kreće u akciju "Oluja" početkom kolovoza umjesto potkraj ljeta upravo da bi spasio stanovništvo ugroženih sigurnosnih zona.

Je li najnovijim haaškim optužnicama na optuženičku klupu stavljena i sama hrvatska država, suosumnjičena da je nastala zločinačkim udruživanjem prvoga hrvatskog predsjednika Tuđmana s generalima Gotovinom, Čermakom i Markačem, kontroverza je oko koje će se u Hrvatskoj tek lomiti koplja. Dok šef HSP-a Anto Đapić konstatira da je navođenje prvog predsjednika RH kao jednoga od četvorice udruženih u zločinu osmišljenom radi istrebljivanja Srba tijekom akcije "Oluja" i nakon nje optužnica protiv mrtvog Tuđmana, HDZ je suzdržan. Premijer Sanader zasad je općenito izjavio da su kvalifikacije na račun Domovinskog rata neprihvatljive i da će ih Vlada pobijati na Haaškom sudu. No, ni on kao prvi Tuđmanov nasljednik ni itko iz stranke koju je Tuđman osnovao još nije javno stao u obranu njegova imena. Političari koji bi prije samo nekoliko mjeseci, dok je HDZ bio u oporbi, bili spremni srušiti Sabor i na spomen Tuđmanova imena u negativnom kontekstu ovih dana ne dižu glas, već samozatajno čekaju da vide što će Vlada i odvjetnički timovi poduzeti u slučaju novootkrivene "zločinačke organizacije".

Na ruku HDZ-ovoj zatajnosti ide potpora gotovo cijele oporbe. U Hrvatskoj su danas rijetkost političari spremni javno stati uz Franju Tuđmana. Razlozi su, dakako, različiti. HDZ pokušava problem rješavati bez politike i halabuke, a većina oporbe ionako Tuđmana nikad nije voljela da bi sad prosvjedovala zbog konteksta u koji je stavljen. Iznimku u šutnji o Tuđmanu predstavlja šef HSS-a Zlatko Tomčić koji je zatražio saborsku raspravu o povijesnom i političkom značenju ekstremne kvalifikacije na račun Tuđmana.

- Nije mi namjera biti Tuđmanov odvjetnik, ali tvrdnja da je on kao predsjednik države sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu derogira Deklaraciju o Domovinskom ratu koju je konsenzusom prihvatio Hrvatski sabor i koja govori da je naš rat bio pravedan, legitiman i osloboditeljski, a ne osvajački. Sabor to mora raspraviti radi sebe, a uz to parlament je narodno predstavništvo i preko njega narod odgovara na ovakve optužbe - kaže Tomčić i dodaje da neće odustati od zahtjeva i da zaključak kojim bi Sabor potvrdio vlastitu Deklaraciju može pomoći Vladi u pravnoj bici na Haaškom sudu. - Može se nagađati da će te kvalifikacije ionako pasti na sudu. No, postupak može trajati godinama, a Hrvatsku će cijelo vrijeme opterećivati hipoteka da je nastala kao plod djelovanja zločinačke organizacije. Nije mi jasno zašto nijedan ozbiljan političar o tome ne govori, kao što mi nije jasno zašto neki političari poput Ive Banca žele prešutjeti da je kvalifikacija o zločinačkom udruživanju neprihvatljiva i netočna. Budemo li šutjeli, ispast će da nam je na čelu države bio zločinac - ističe Tomčić.

Dodaje da Tuđman nije vodio privatnu, nego državnu politiku, a kako se ne može sam braniti na sudu, taj se krimen prenosi na državu. Hrvatska je 50 godina nosila hipoteku ustaštva, a sad prijeti opasnost da joj se stavi hipoteka države nastale na zločinu i zato Sabor, smatra Tomčić, ima obvezu obraniti ugled nacije.

Predsjednica HNS-a Vesna Pusić, pak, kao i dok je bila na vlasti, drži da ne treba otvarati političke rasprave, te da je dovoljno da Sabor bude kvalitetno obaviješten o svemu. Spominjanje predsjednika Tuđmana kao sudionika zločinačkog pothvata njoj ne zvuči kao opasna politička zamka jer, kaže, upravo to otvara prostor hrvatskoj državi da se umiješa u postupak pred Haaškim sudom i dokaže istinu.

- Da u optužnicama nije spomenuto ništa što se odnosi na državnu politiku i na vodstvo zemlje, država se ne bi mogla uključiti u postupak. Ovo je, međutim, prvi put da se Hrvatskoj pruža prilika podastrijeti dokumente i činjenice koji će potvrditi pravu istinu o Domovinskom ratu. Iako grubo zvuči, upravo te radikalne konstatacije haaškog tužiteljstva omogućuju nam da ih opovrgnemo - kaže Pusićeva.

Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, kaže da Tuđmanu nitko ne može osporiti zasluge, ali da treba priznati kako je imao i niz pogrešaka poput nepotrebnih pregovora s Miloševićem i fikcije o državnoj arhitekturi na štetu BiH. Kajin smatra da treba otvoreno govoriti o svemu što se događalo ne amnestirajući nikoga, pa ni SAD po čijem je diktatu završen rat.

- Plašim se kako će izgledati optužnice za rat u BiH "92.-"94. s obzirom na to da se već sada spominje međunarodni sukob - kaže Kajin dodajući da svatko, pa i Tuđman, zaslužuje biti objektivno vrednovan, ali sumnja da to može učiniti Haaški sud. - Bilo bi dobro kad bi se objavili transkripti haaških svjedočenja kako bi naša javnost doznala da je Šarinić kao prvi Tuđmanov suradnik govorio o dogovoru razmjene teritorija s Miloševićem, pri čemu se baratalo ustupanjem dijela dubrovačkog područja - ističe Kajin.

Zdravko Tomac, ministar u Vladi nacionalnog jedinstva i svjedok većine važnih političkih epizoda, ne skriva ogorčenje. Ovakvim se optužnicama želi pokazati da je Hrvatska nastala na zločinu, a to je gore od optužnice protiv mrtvog Tuđmana, smatra on. - Čermak i Markač samo su manekeni, jer ako se postavi politička optužnica da je "Oluja" bila zločinački pothvat, onda svatko tko je na bilo koji način sudjelovao u tome može biti pozvan u Haag: i Tuđman, i ja, i Budiša, i Mesić... Uključivanjem Tuđmana u optužnicu definitivno se želi potvrditi teza da je uzrok sukoba bio sudar velikosrpskog i velikohrvatskog nacionalizma radi komadanja BiH - kaže Tomac i dodaje da se ovako piše lažna povijest i da teze kojima se služi Haag dolaze iz Hrvatske, pa se ponekad ne može razlučiti tko je kome razglas. Tomac smatra da je Sanader u dobroj vjeri ispao naivan jer je vjerovao da će RH dobiti status kandidata za EU ako bude pokoran i prihvati sve što se od njega traži te da će on biti taj koji će izvesti Hrvatsku iz zapadnog Balkana.

Josip Manolić, dugogodišnji Tuđmanov bliski suradnik, ne zabrinjava se uvlačenjem utemeljitelja moderne Hrvatske u optužnicu.

- Haaško će tužiteljstvo teško dokazati da su Tuđman i Milošević jednako krivi za rat i da je sve posljedica njihova dogovora jer je Tuđmanovo javno djelovanje dobro poznato. Poznati su Tuđmanovi pozivi srpskom stanovništvu u vrijeme "Oluje" da ostane u svojim kućama, kao i to da su vojne zapovijedi koje je izdao na njegovoj strani - odlučan je Manolić. Njega ne iznenađuje to što se Tuđmanovo ime pojavilo u optužnicama iako više nije živ, jer i mrtav državnik, kaže, povijesna je osoba koju se analizira dugo poslije života. Ne vjeruje ni da tužitelji imaju spoznaje o nekoj tajnoj politici Franje Tuđmana. Oni, kaže Manolić, imaju transkripte sa sastanaka kod Tuđmana, ali je pitanje hoće li ih sud prihvatiti kao dokazni materijal. Da bi prijepis bio dokaz, potrebni su živi svjedoci koji će ga potvrditi. S obzirom na to da Tuđmana nema, mora se vjerovati njegovim javnim istupima iz tog vremena. Na žalost, ovo je cijena sporosti države u obračunu s pojedinačnim zločinima koji su se dogodili nakon "Oluje" - kaže Manolić dodajući da problem treba rješavati pravnim i diplomatskim kanalima te podzemnom diplomacijom.