Vjesnik: 18. 03. 2004.

Uz Praljka poziv u Haag očekuju i Prlić, Petković, Ćorić i Stojić

»Znam da nisam kriv, i uvjeren sam da će se to i dokazati ukoliko optužnica bude podignuta. Znam da sam u okviru ljudskih mogućnosti učinio sve što je jedan častan čovjek trebao učiniti, i sumnjam da bi bilo tko na mome mjestu u tom trenutku postupio drukčije«, tvrdi Praljak komentirajući svoju navodnu odgovornost za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini

SARAJEVO, 17. ožujka - Slobodan Praljak potvrdio je u srijedu za Vjesnik da je razgovarao s hrvatskom ministricom pravosuđa Vesnom Škare-Ožbolt o mogućnosti da protiv njega bude podignuta optužnica od Međunarodnog kaznenoga suda za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) i onome što bi nakon toga trebalo uslijediti. »To je bio više neformalan razgovor tijekom kojeg se uglavnom razgovaralo u kondicionalu, dakle što bi bilo, kad bi bilo«, kazao nam je Praljak, dodajući da zbog prirode stvari ministrica Ožbolt nije mogla službeno potvrditi pristizanje optužnice.

Praljak je istodobno demantirao informacije koje su objavili neki mediji da je tom sastanku nazočio i general Milivoj Petković, a za Vjesnik je ponovio da će se dragovoljno pojaviti u Haagu ukoliko se pokaže točnim da je protiv njega podignuta optužnica. »Znam da nisam kriv, i uvjeren sam da će se to i dokazati ukoliko optužnica bude podignuta. Znam da sam u okviru ljudskih mogućnosti učinio sve što je jedan častan čovjek trebao učiniti, i sumnjam da bi bilo tko na mome mjestu u tom trenutku postupio drukčije«, tvrdi Praljak komentirajući svoju navodnu odgovornost za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini.

Podsjetimo, otkako je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte najavila da će do kraja ove godine biti podignuto osam ili devet novih optužnica protiv Bošnjaka i Hrvata iz BiH, ne prestaju nagađanja o tome tko će se sve naći na popisu optuženih. U zadnjih nekoliko dana, mediji u Hrvatskoj i BiH s velikom sigurnošću tvrde da se na »hrvatskome dijelu« popisa novih optuženika nalaze bivši vojni, politički i policijski lideri u ratu samoproglašene hrvatske republike na teritoriju BiH: nekadašnji hercegbosanski premijer Jadranko Prlić, bivši glavni zapovjednici HVO-a generali Milivoj Petković i Slobodan Praljak, tadašnji zapovjednik Uprave Vojne policije Herceg-Bosne Valentin Ćorić, te bivši ministar obrane spomenute paradržave s hrvatskim predznakom Bruno Stojić.

Tako su bosansko-hercegovački pisani i elektronički mediji prenijeli vijest Nove TV o tome kako su navodno generali Hrvatske vojske (HV) Slobodan Praljak i Milivoj Petković na optužnici Haaškoga suda, te da su o tome održali sastanak s ministricom pravosuđa RH Vesnom Škare-Ožbolt. Po tvrdnjama tog izvora, optužnice protiv dvojice generala bit će upućene visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Paddyju Ashdownu, a on bi ih zatim trebao proslijediti hrvatskoj Vladi, budući da su njih dvojica hrvatski državljani i trenutno se nalaze u RH. General Petković je glavni inspektor Hrvatske vojske.

Goran Mihaljević, časnik za vezu Predsjedništva BiH s Međunarodnim kaznenim tribunalom ranije je za Vjesnik kazao da će optužnice protiv Hrvata iz BiH, ukoliko budu potvrđene, biti dostavljene bosansko-hercegovačkom Uredu za suradnju s ICTY-jem, a zatim proslijeđene tijelima vlasti u samoj BiH, no nije precizirao da će one ići u ruke visokoga predstavnika. Procedura je nešto drugačija u slučaju da je riječ o tajnim, tzv. zapečaćenim optužnicama.

Optužnice protiv Praljka i Petkovića, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte navodno je već potpisala, nakon što je Tužiteljstvo ICTY-ja okončalo istragu tzv. hercegovačkog slučaja, i pitanje je samo vremena kada će one biti potvrđene. Ukoliko su ove informacije točne, izvjesno je da će se hrvatski generali suočiti s optužbom za progone i ubojstva Bošnjaka tijekom sukoba Armije BiH i HVO-a 1993. godine.

Naravno, kada je riječ o Praljku, tu je nezaobilazno spomenuti i njegovu kontroverznu ulogu u rušenju Staroga mosta u Mostaru, bisera osmanske arhitekture iz 16. stoljeća. Već više od deset godina Praljka prozivaju kao odgovornog za ovaj događaj, što on uporno odbija. Zanimljivo je kako je glavni tužitelj Županijskog tužiteljstva u Mostaru nedavno zatražio dodatnu istragu o rušenju mosta, u kojoj sudjeluju federalna policija i obavještajne službe, a dokumenti bi trebali biti dostavljeni ICTY-ju. Posebno se istražuje Praljkova i odgovornost bivšeg ministra obrane Herceg Bosne Brune Stojića.

Od ostalih potencijalnih hrvatskih optuženika, sudeći prema onome što dosad špekuliralo, Jadranko Prlić navodno je osumnjičen zbog odluke hercegbosanske vlade, koju je predvodio, o formiranju logora u Gabeli i Dretelju u kojima su bili zatočeni hercegovački Bošnjaci, a bivši načelnik Uprave Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić tereti se za zločine koje su navodno počinili pripadnici ovih postrojbi.

Po tvrdnjama u tisku, važni dokumenti Tužiteljstva u procesima protiv Petkovića i ostalih mogli bi biti transkripti razgovora iz Ureda prvog hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, te obavještajna izvješća iz 1993. godine, iz pismohrana HVO-a, Ministarstva obrane RH i HIS-a.

Inače, među mogućim bošnjačkim putnicima za Haag su Dževad Mlaćo, ratni načelnik Općine Bugojno, Selmo Cikatić, visoki časnik Armije BiH u istom gradu, a nagađa se i o optužnicama protiv ratnih ministara policije u bošnjačkoj administraciji, Jusufa Pušine i Bakira Alispahića, kao i protiv bivšeg zapovjednika Armije BiH Rasima Delića, te generala Sakiba Mahumuljina.

Alenko Zornija