Slobodna Dalmacija: 25. 03. 2004.

HNB POKUŠAVA OBUZDATI JAČANJE DOMAĆE VALUTE

Kuna "tuče" euro - izvoznici se hvataju za glavu

Interventnim otkupima eura, čime je u tri navrata emitirano oko milijardu kuna, HNB pokušava zaustaviti daljnje jačanje kune koja prijeti "srušiti" euro ispod tečaja od 7,4 kune

Već niz godina značajni poslovni lobiji i ekonomski analitičari zahtijevaju od monetarne i političke vlasti devalvaciju kune, ponajprije zbog uvozno-izvoznih posljedica. Činjenica je, međutim, da je Hrvatska narodna banka u posljednje četiri godine, dakle od kvalitetne stabilizacije bankarskog, i kakve-takve stabilizacije fiskalnog sustava, mnogo više puta na tržištu intervenirala kako bi spriječila aprecijaciju kune nego što je kočila njezinu deprecijaciju.

Dakle, koliko god to apsurdno zvučalo, središnja banka je više slabila nego što je jačala domaću valutu. Naravno, u određenim gabaritima koje je HNB odredila kao područje "stabilne" kune koje se fleksibilno kreće negdje od 7,4 do 7,7 kuna za jedna euro.

I posljednjim otkupom 59,3 milijuna eura HNB je štitio pad tečaja ispod 7,4 kuna za euro, što uz prethodna dva interventna otkup 20 i 55 milijuna eura na deviznom tržištu, znači emitiranje oko milijarde kuna samo u ovom mjesecu u svrhu sprečavanja daljnjeg jačanja kune.

Banke i fondovi su većinom taj novac utrošili na kupnju državnih obveznica, a povratni efekt jačanja kunske likvidnosti trebao bi se dogoditi vraćanjem tog novca u optjecaj plaćanjem obveza države od strane Ministarstva financija. Dakle, u situaciji kada nema značajnijeg priljeva deviza zbog velikih privatizacijskih projekata ili prodaje državnih obveznica na inozemnom tržištu, HNB mora intervenirati na deviznom tržištu zbog velike potražnje za kunama uslijed državnog emitiranja obveznica na domaćem tržištu.

Naravno, tu su i drugi razlozi manjka kuna na tržištu zbog ispunjavanja drugih bankarskih dužnosti prema HNB-u. Nema dvojbe da će se HNB znati nositi sa svim tim tečajnim oscilacijama, ali je činjenica da će zbog nove fiskalne projekcije centralna banka morati promijeniti i "prosinačku" monetarnu projekciju. Željko Rohatinski, guverner HNB-a, je u autorskom članku u "Globusu" naveo kako će novi monetarni program ovisiti o ishodu pregovora između HNB-a, šest najvećih poslovnih banaka i Ministarstva financija. "Ne dođe li do dogovora, tada objektivno nema ni potrebe za brzim uvođenjem operacija na otvorenom tržištu (kupovina državnih vrijednosnih papira od strane HNB-a kao svojevrsna 'zamjena' za intervencije na deviznom tržištu - op.a.).

Njima kreirana likvidnost ne bi, naime, više bila u izravnoj funkciji domaćeg financiranja proračunskog deficita", ustvrdio je guverner.

HNB, banke i ministarstvo, naime, pokušavaju postići dogovor oko većeg učešća domaćih banaka u kupnji državnih obveznica. Na taj način bi se spriječio daljnji rast inozemnog duga zbog financiranja budžetskog deficita, ali pitanje je hoće li doći do kvalitetnog dogovora. Ako do njega ne dođe, tada će HNB dodatno morati motriti na tečaj kune i održavanje domaće valute u stabilnim relacijama.

Frenki LAUŠIĆ