Vjesnik: 29. 03. 2004.
O izvješću Carle del Ponte UN-u u svibnju ovisi odluka je li Hrvatska spremna za EU
ZAGREB, 28. ožujka – Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prihvatilo je rezoluciju o završetku rada Haaškog suda, koja je za Hrvatsku važna i kratkoročno i dugoročno. Kratkoročno, nameće Hrvatskoj dodatni angažman u ozbiljnom pristupu rješavanja slučaja Gotovina, o čemu će ovisiti hoće li Hrvatska dobiti status kandidata za EU i potvrdu napretka na sastank
u na vrhu NATO-a u lipnju. Dugoročno, sasvim je jasno da će svoju obvezu potpune suradnje na međunarodnom planu kad je riječ o gonjenju ratnih zločinaca Hrvatska morati ispuniti i nakon formalnog završetka rada Tribunala 2010. godine.U rezoluciji Vijeća sigurnosti kojom se potvrđuje strategija završetka rada Haaškoga suda važan je i jedan detalj; Vijeće sigurnosti obvezalo je glavnu haašku tužiteljicu Carlu del Ponte da svoje izvješće o radu Suda podnosi dvaput na godinu, a ne jednom kao što je to dosad b
io slučaj. Sasvim konkretno, Carla del Ponte će svoje izvješće ove godine podnijeti u svibnju, samo mjesec dana prije nego što će Europsko vijeće, šefovi država i vlada zemalja Europske unije, u lipnju donositi odluku o tome je li Hrvatska sposobna za status zemlje kandidatkinje za Uniju.Diplomati u Zagrebu smatraju kako će to njezino izvješće i ocjena surađuje li Hrvatska potpuno s Haaškim sudom biti ključni za raspoloženje zemalja članica Unije o tome je li Hrvatska ponajprije pokazala vjerodostojnost u slučaju Gotovina.
Još nije poznato kako će izgledati mišljenje Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi, koje će Komisija objaviti najvjerojatnije 21. travnja. Prema navodima europskih diplomata, ne dođe li do pomaka u slučaju Gotovina, u mišljenju Europske komisije stajat će da pregovori o punopravnom članstvu u EU s Hrvatskom trebaju početi čim se ispune potrebni kriteriji. U tom procesu procjenjivanja nedovršeni postupci ratifikacije zbog haaškog pitanja u dvjema zemljama, Velikoj Britaniji i Nizozems
koj, nisu važni. Dosad je svih petnaest zemalja članica na razini Vijeća ministara već nekoliko mjeseci potpuno suglasno u zaključku da Hrvatska nedovoljno surađuje s Haaškim sudom.Kad se u lipnju bude odlučivalo o kandidatskom statusu Hrvatske, za takvu odluku bit će potrebno 25 ruku jer će tada Europska unija već funkcionirati s 25 zemalja članica. Odluka o tom pitanju u Uniji se donosi konsenzusom.
U dugoročnom smislu, rezolucija Vijeća sigurnosti važna je jer naglašava da se neće odustati od procesuiranja ratnih zločina. Sjedinjene Države dodatno su istaknule takvu namjeru kazavši da se procesi protiv optuženih za ratni zločin i haaških bjegunaca Ante Gutovine, Radovana Karadžića i Ratka Mladića neće zaustaviti.
Vijeće sigurnosti UN-a ne tretira karakter sukoba u bivšoj Jugoslaviji vezano uz Haaški sud pa je za Sud, Ujedinjene narode i međunarodno pravo sasvim irelevantno što je Gotovina vodio rat na strani zemlje koja se branila. Kad se odlučio za nepoštivanje Haaškoga suda i na bijeg, u očima UN-a on
je pravno na istoj razini i u istoj kategoriji sa svim ostalim haaškim bjeguncima. O tome je Vijeće sigurnosti prije nekoliko mjeseci prihvatilo zasebnu rezoluciju.Inače, pravni stručnjaci u Hrvatskoj već su najavili mogućnost da će se takvi slučajevi, ako se ne riješe do 2010. godine, prebaciti na Međunarodni kazneni sud.
Bruno Lopandić