Vjesnik: 31. 03. 2004.

Otvore li se optužnice u Zagrebu, odgovornost se dijeli s BiH ili pada na hrvatsku stranu

»Vjesnik« je u Sarajevu iz službenih izvora doznao da su optužnice protiv Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Brune Stojića i Valentina Ćorića već treći tjedan u Sarajevu / Svi su optuženici pod udar haaške tužiteljice došli zbog sumnji u počinjene zločine na teritoriju BiH / Ostvari li se nagađanje da će se u srijedu u Zagrebu otvoriti optužnice protiv šestorice Hrvata s optužnica u BiH, službeni će Zagreb i formalno ući u postupak u tim predmetima

ZAGREB, 30. ožujka – Jadranko Prlić, bivši ministar vanjskih poslova BiH i jedna od istaknutijih figura bivše »Herceg-Bosne«, viđen je u utorak u Ministarstvu pravosuđa u Zagrebu. Ministarstvo je priopćilo i da je ministrica Vesna Škare Ožbolt toga dana primila delegaciju upravo formiranih Vrhovnog i Suda za ratne zločine BiH, kojima je domaćin predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić.

Sve je to dalo naslutiti da nije riječ o protokolarnom susretu. Vjesnik je iz službenih izvora u Sarajevu doznao da su optužnice protiv Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Brune Stojića i Valentina Ćorića već treći tjedan u Sarajevu. Pritisak iz Haaga i nevoljkost službenih tijela BiH da se s tim optužnicama uhvate u koštac dovele su Zagreb u priliku da se njima bavi. Na temelju kojih pravnih pretpostavki?

Prva jest da su svi optuženi Hrvati, a s obzirom na dvojno državljanstvo i građani – Hrvatske. Druga, većina optuženika boravi na području Republike Hrvatske. Treću je ispisalo samo tužiteljstvo Carle del Ponte. Naime, svi optuženici su na »hrvatskoj strani« sudjelovali u međunarodnom sukobu u BiH, što se pojačava tvrdnjom u Haagu da je Hrvatska bila agresorom u vojnom, davala potporu u političko-stranačkom i financijskom smislu.

No, »guranje« optužnica na hrvatsku stranu ima i druga značenja. Što znači nevoljkost bosanskih pravosudnih i državnih tijela da postupe po optužnicama i uhidbenom nalogu koji ih prati? U utorak se u Zagrebu o optužnicama itekako razgovaralo.

Je li pritisak iz Sarajeva usmjeren na prebacivanje loptice hrvatskom pravosuđu zbog njegova iskustva? Hrvatska svojih haaških problema ima dovoljno, Gotovinu da i ne spominjemo. Poseban je problem politički sadržaj optužnice koji Hrvatsku opisuje kao agresora za vrijeme sukoba u BiH. A to će biti itekakvom temom u Hrvatskoj.

S pravne strane, priča o šest bosanskih optužnica (šesti je optuženik zasad pod strogim embargom i Haaga) vrlo je jednostavna. Svi optuženici su pod udar haaške tužiteljice došli zbog sumnji u počinjene zločine na teritoriju BiH. Prlić je bio predsjednik vlade »Herceg-Bosne«, a Praljak načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Milivoj Petković je nakon sukoba u BiH postao glavnim inspektorom u HV-u.

Nekadašnji ministar obrane Hrvatskog vijeća »Herceg-Bosne« Bruno Stojić i ministar policije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Valentin Ćorić djelovali su također na teritoriju BiH.

Sve njih optužnice terete za djela počinjena isključivo na teritoriju BiH. Znači, kad bi im sudili sudovi po mjesnoj nadležnosti, bili bi to oni u BiH. Da im se sudi po stvarnoj nadležnosti, a u Bosni, sudili bi im također tamošnji sudovi. Na kraju i uhidbeni nalog je povod da to rade sudovi i BiH.

Međutim, dvojno državljanstvo i prebivališta u Hrvatskoj unose pomutnju, ali i olakšavaju postupanje pravosuđu BiH. To bi moglo Hrvatskoj donijeti dodatne glavobolje s Haaški sudom.

Umjesto da se Hrvatska bavi bosanskim optužnicama, pravno bi bilo logično da se uhidbeni nalog ostvari s hrvatskom pravnom pomoći, odnosno da hrvatska policija pronađe i uhiti optuženike i onda ih prebaci, ne u Haag, nego u Sarajevo. Bilo bi logično da se u Sarajevu provede sudski postupak u povodu uhidbenog naloga, te nakon njega, u skladu s tamošnjim i haaškim propisima, optuženici transferiraju u Scheveningen. U takvoj pravnoj konstrukciji nadležnosti hrvatske države i hrvatskih pravosudnih tijela – nema. Ostvari li se nagađanje da će se u srijedu u Zagrebu otvoriti optužnice protiv šestorice Hrvata s optužnica u BiH, službeni će Zagreb i formalno ući u postupak u tim predmetima. A to znači da će se odgovornost podijeliti između dviju država (u najboljem slučaju) ili sasvim strovaliti na hrvatska leđa (u pesimističnoj varijanti).

Vlado Rajić