Vjesnik: 13. 04. 2004.

Korupcija jača od elektronike

Nema te opreme koja će ispuniti »rupe« stvorene raširenom korupcijom, tužio se dužnosnik Europske komisije / Proširenje u kriminalnom podzemlju dogodilo se davno prije (a i efikasnije!) od političkog proširenja EU

BRUXELLES, 12. travnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Najveći problem u zaštiti četiri tisuće kilometara novih granica Europske unije prema istočnijim susjedima neće biti ni manjak dobre opreme, čak ni premalo ljudi, nego spoznaja da se u praksi sve može kupiti pa i ilegalni prijelaz ljudi i roba preko granice.

Nema te opreme koja će ispuniti »rupe« stvorene raširenom korupcijom, tužio se neki dan dužnosnik Europske komisije na tehničkom brifingu za novinare radoznale što se zbiva u poslu izgradnje tvrđave Europe. Zbog toga će i širenje schengenske »zone bez granica« kasniti koju godinu za proširenjem.

Krivnja što će se schengenska zona bez pograničnog nadzora proširiti na nove članice tek 2008. godine, a izgleda ni tada ne na sve nove zemlje, zasad se prebacuje na adresu izgradnje zajedničkog sustava za međusobnu izmjenu podataka. Istina je barem dijelom ipak negdje drugdje.

Stručnjaci su zabrinuti što će biti sa sigurnošću velike Europe kad od 1. svibnja ove godine ona proširenjem stigne do granica Ukrajine, Bjelorusije i Rusije. EU naravno ima i dosta rezervi prema kvaliteti nadzora granica koje je dijele od nekih njezinih budućih članica; administrativne restrikcije Bugarima i Rumunjima to najbolje ilustriraju.

Stručnjaci su savršeno svjesni da problem neće riješiti niti kamere za noćni nadzor, niti senzori, niti suvremeni granični prijelazi pa ni kompjutorski (schengenski) sistem zajedničke baze podataka o ljudima, vizama, nedobrodošlima i naravno robama i dobrima u prekograničnom prometu.

Problem se neće drastično smanjiti ni visokim ulaganjima u školovanje ljudi. Problem se zove korupcija i njegovo postojanje priznaje samo staro EU društvo. Nove članice više vjeruju opremi, pojačanju ljudstva, kompjutorima zaštićenim granicama. One tvrde da je to sve skupa savršeno dovoljno, uz uvjet da se ulaganja nastave i da se osim elektronike i carinika plaća i ponešto sa strane, što nema nikakve veze s nadzorom granica ali ima s percepcijom izdašnosti EU blagajne, da pojedine zemlje ne postanu tranzitni kanali za uvoz kriminalnih aktivnosti u proširenu Europsku uniju.

U Bruxellesu misle drukčije i upiru prstom u ljudski faktor i njegovu slabost prema novcu zarađenom s malo zatvaranja očiju. Korupcija je proglašena velikom glavoboljom u većini pristupajućih zemalja i, kako su prolazile tranzicijske godine, dobar dio fenomena ostao je nedirnut reformama. Zločestiji tvrde da je smjenjivanje predsjednika pristupajuće članice Litve zbog navodno potvrđenih veza s ruskom mafijom tek vrh ledenog brijega.

Uklanjanje nekoliko ministara s njihovih položaja privremeno je smirilo strahove Europske unije za integracijsku budućnost Rumunjske, i to je sve što se zbiva na razini visoke politike. Kod struke, problem se gleda drukčijim očima i postojati će, smatraju pojedini dužnosnici Europske komisije s veoma dobrim uvidom u pravo stanje stvari, sve dok se ne promijeni klima u društvima. Korupcija čini i najčvršće granice poroznima, tvrde.

Druga skupina stručnjaka, jednako dobro informacijski potkovana, ne vjeruje da je problem u korupciji. Kriminalne skupine iz istočne Europe odavno su već premrežile prostor »stare« Europe i sada se, tvrde, zapravo događa specijalizacija u djelatnostima. Budući da se proširenje u kriminalnom podzemlju dogodilo davno prije (a i efikasnije!) od političkog proširenja, na redu je nova faza u djelatnostima.

Droge u EU ulaze sjevernim smjerom iz Rusije preko baltičkih država. Amsterdam je odavno europsko čvorište trgovine oružjem koju je, i oružanom silom, preuzela srpska mafija bez obzira što će se proširenje EU na taj dio Starog kontinenta dogoditi tek u idućem desetljeću. Promet ilegalcima ide od Mađarske prema Austriji ili se koriste koridori preko Srbije, Hrvatske, Slovenije. Treći je smjer onaj od Turske ka Grčkoj i Italiji.

Hrvatska je u ovoj igri nevažna adresa, i u dokumentima se spominje tek kao tranzitni centar šverca ilegalcima i, povremeno, trgovinom mladim ženama. U »staroj« Europi običavaju zaboraviti da se su neke kriminalne aktivnosti izvezene u nove zemlje članice EU pa će stručnjaci radije zabrazditi u osjetljivo i veoma upitno područje raščlambe koliko prisustvo brojne ruske nacionalne manjine u baltičkim zemljama pogoduje širenju aktivnosti ruske mafije. Smijenjeni Rolandas Paksas, naravno, nije bio Rus.

Lada Stipić Niseteo