Vjesnik: 15. 04. 2004.
Pravosuđe u BiH sprema se preuzeti predmete od Haaga
I u ovom trenutku pred sudovima BiH nalazi se nekoliko desetaka predmeta koji se odnose na ratne zločine / Suđenja za ratne zločine u BiH trebala bi se odvijati pred posebnim odjelom Državnog suda BiH čije se uspostavljanje planira uz snažnu financijsku i stručnu pomoć međunarodne zajednice
SARAJEVO, 14. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Pravosudna tijela u BiH već su se bavila procesuiranjem ratnih zločina počinjenih tijekom proteklog desetljeća u toj zemlji. Takvih suđenja bilo je još od 1992. godine; spomenimo samo čuveni ratni sarajevski proces Stetku Damljanoviću i Branislavu Heraku.
I u ovom trenutku, pred sudovima BiH nalazi se nekoliko desetaka predmeta koji se odnose na ratne zločine. U nekima od tih procesa već su donesene i presude. Idućeg mjeseca trebalo bi početi i prvo suđenje u Republici Srpskoj (RS), gdje će se na optuženičkoj klupi naći službenici neke od institucija toga entiteta. Jedanaestorica bivših pripadnika policije RS osumnjičeni su da su 1995. godine nelegalno oteli, zatočili i naposljetku ubili katoličkog svećenika Tomislava Matanovića i njegove roditelje.
No, općenito govoreći, pravosuđe BiH do sada se baš i nije pretjerano iskazalo kad je riječ o procesuiranju ratnih zločina. Neki od procesa koji su vođeni bili su prave blamaže, a zbog sumnji u objektivnost domaćeg sudstva svojedobno su uvedena takozvana Rimska pravila puta, po kojima sudovi u BiH mogu voditi procese za ratne zločine samo uz suglasnost Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY).
Ova suđenja značajna su ne samo zbog procesuiranja individualnih počinitelja ratnih zločina već i zbog toga što predstavljaju svojevrsnu pripremu lokalnog pravosuđa za preuzimanje dijela predmeta kojima se Haški sud zbog vremenskog ograničenja svoga rada jednostavno neće stići baviti. Suđenja za ratne zločine u BiH trebala bi se odvijati pred posebnim odjelom Državnog suda BiH čije se uspostavljanje planira uz snažnu financijsku i stručnu pomoć međunarodne zajednice.
Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte izjavila je prošlog mjeseca da bi ICTY trebao nacionalnim sudovima u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije predati određeni broj predmeta, jer Tribunal neće imati vremena obaviti suđenja za sve zločine. Brojni predmeti bit će predani i bosansko-hercegovačkom pravosuđu.
Po nekim procjenama, Haaški sud bi do kraja ove godine bosansko-hercegovačkom pravosuđu mogao ustupiti šest predmeta za oko 15 optuženih, a riječ je o predmetima za koje već postoje optužnice pred ICTY-jem. Također, moguće je prebacivanje još 13 slučajeva s oko 50 potencijalnih optuženika koji su još uvijek u fazi istrage.
Preduvjet za transfer ovih predmeta u BiH je, naravno, funkcioniranje spomenutog posebnog odjela Suda BiH i stvaranje odgovarajućeg pravnog okvira. Naime, BiH treba stvoriti takav pravni okvir koji će definirati osnove domaćim sudovima i tužiteljstvima da na odgovarajući način koriste dokaze Haaškog tribunala u procesima koji će se voditi u BiH. Po optimističnim prognozama, svi preduvjeti za početak rada spomenutog odjela mogli biti ispunjeni do kraja ove godine.
Međutim, i procesi koji se sada vode svojevrstan su test i priprema za bosansko-hercegovačko pravosuđe. Pred sarajevskim županijskim sudom u tijeku je više od deset procesa za ratne zločine, većinom protiv Srba, ali se sudi i za ubojstva srpskih civila u Sarajevu. Nedavno je pred Županijskim sudom u Livnu na 15 godina zatvora osuđen Ivan Baković iz Tomislavgrada zbog ubojstva devet Bošnjaka 1993. godine.
No, posebno zanimanje javnosti izazvala je nedavna odluka Županijskog tužiteljstva u Mostaru koje je pokrenulo sudsku istragu o logorima koje je u ratu u Hercegovini držao HVO. Na temelju ponuđenih dokumenata, vođenje istrage domaćem pravosuđu odobrio je Haaški tribunal, sukladno spomenutim pravilima Rimskog puta. Mostarsko tužiteljstvo tereti bivšeg upravnika logora Dretelj Gojka Šakotu, logorske stražare Vida Palametu, Miju Banovića, Adu Alagić
a i Mehu Gušića. Županijski tužitelj Ibro Bulić tvrdi da raspolaže s više od 80 svjedoka u ovom predmetu. Osim istrage o zbivanjima u logoru Dretelj, u tijeku je i istraga o ratnim zločinima počinjenim u logoru Heliodrom.Alenko Zornija