Vjesnik: 15. 04. 2004.

Schengenski režim prometa osjetit će i hrvatski vozači

Obrasci za povrat poreza potvrđivat će se isključivo na vanjskim granicama EU-a, dakle na granici sa Slovenijom, odnosno Mađarskom / Dodatni prometni traci za prolaz hrvatskih državljana zasad se ne spominju / Nešto većih problema, odnosno troškova, imat će špediteri i autoprijevoznici

ZAGREB, 14. travnja – U noći na subotu, 1. svibnja, Slovenija i Mađarska uvode schengenski režim prometa na graničnim prijelazima. Poseban carinski i policijski režim rezultat je proširenja Europske unije, a provodit će se na 1030 kilometara kopnene granice. Režim morskog prometa na granici s Italijom neće se mijenjati.

Odgovorni tvrde da nema razloga za paniku, jer gužvi i problema prigodom prijelaza, čega se vozači najviše plaše, ne bi trebalo biti. To potvrđuju i u Upravi za granicu Ministarstva unutarnjih poslova, uz dodatak da je cilj schengenskog režima brz protok vozila na graničnim prijelazima.

Što sve moraju napraviti Slovenci? Samo za prilagodbu granice s Hrvatskom schengenskom režimu potrošit će, čini se, 650 milijuna eura. Dio tog novca već se troši, što je najvidljivije na slovensko-hrvatskom graničnom prijelazu Gruškovje – Macelj. Tamo, kako je Vjesnik već pisao, slovenska strana ulaže prilične napore da bi u roku završila 17 milijuna eura vrijedne radove na proširenju postojećih prometnica, a promet išao bez zastoja. Radovi se izvode i na slovenskom prijelazu Rupe, gdje se grade carinski objekti.

Prema iskustvima nekih drugih zemalja, graničiti s Europskom unijom ipak znači sporije ulaziti i izlaziti iz zemlje.

Promet bi se, u našem slučaju, mogao ubrzati uvođenjem dodatnih prometnih trakova za hrvatske državljane u Sloveniji i Mađarskoj, no to je, kako doznajemo u Ministarstvu unutarnjih poslova, tema razgovora ministara unutarnjih i vanjskih poslova. Koliko je poznato, razgovori još nisu dosegli tu razinu.

Nepoznanica je mnogo, ali već bi 1. svibnja trebale nestati. Zasad je poznato – što najviše zanima većinu građana – da će se obrasci za povrat poreza (Mehrwertsteuer, IVA...) odsad potvrđivati isključivo na vanjskim granicama EU-a, dakle na granici sa Slovenijom, odnosno Mađarskom. Obrasci će se potvrđivati na 22 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom.

Nešto će veće probleme, odnosno troškova, procjenjuje se, imati špediteri i autoprijevoznici. Naime, carinjenje robe za EU, fitosanitarna, odnosno veterinarska inspekcija obavljat će se samo na tri prijelaza sa Slovenijom – Bregana, Macelj, Pasjak, odnosno tri prijelaza s Mađarskom – Goričan, Donji Miholjac, Kneževo, pa će svi koji su dosad koristili bliže granične prijelaze morati uključiti i ovaj, novi trošak. Tih će šest međunarodnih graničnih prijelaza raditi sve dane u godini, 24 sata dnevno.

Nakon granice sa Slovenijom i(li) Mađarskom carine više nema, ali će na svim graničnim prijelazima s drugim zemljama biti policija, sve do 1. siječnja 2007., kad će Slovenija ostvariti sve uvjete za punu primjenu schengenskog nadzora na granici s Hrvatskom.

Claudio Kramarić