Vjesnik: 17. 04. 2004.
Bakir Alispahić među mogućim novim haaškim optuženicima
SARAJEVO, 16. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Među bivšim visokim bošnjačkim političkim i vojnim liderima koje bi mogao optužiti Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) često se spominje Bakir Alispahić, bivši ministar unutarnjih poslova u ratnoj Izetbegovićevoj administraciji i kasniji prvi direktor bošnjačke tajne službe - Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID).
Prije rata gotovo posve nepoznat, Alispahić se tijekom devedesetih godina munjevito probio gotovo u sam vrh bošnjačkih političkih, policijskih i obavještajnih struktura.
Njegov uspon u formalnoj hijerarhiji prekinut je kad su Amerikanci zatražili njegovu smjenu nakon što su tadašnje Implementacijske snage (IFOR, kasnije ih zamijenio SFOR) 1996. godine otkrile tajni kamp za (protu)terorističku obuku na Pogorelici u kojem su pripadnici AID-a uvježbavani pod nadzorom iranskih instruktora. Zbog Pogorelice je kasnije protiv Alispahića te Irfana Ljevakovića i Envera Mujezinovića pokrenut kontroverzni sudski spor u Sarajevu. Izvjesno vrijeme su proveli i u istražnom pritvoru, a sumnjičilo ih se da su u tom logoru polaznici uvježbavani za likvidacije političkih protivnika i druge terorističke aktivnosti.
Nakon iznuđene smjene, Alispahić se posvetio privatnom biznisu, otvorivši u blizini glavnoga grada BiH tvornicu boja i lakova. No, i ovaj pothvat završio je skandalom i sudskim sporom s poslovnim partnerom, koji Alispahića optužuje da ga je pre
vario.Alispahić je usprkos propasti tvornice stekao golem osobni imetak, uključujući razgranate poslove u trgovini automobilima, a tvrdi se da je zadržao i neformalni, ali snažan politički utjecaj unutar vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). I dalje ga se spominje u kontekstu brojnih afera; recimo nedavno vezano za nestanak prislušnog uređaja iz zgrade sarajevske pošte.
U lipnju prošle godine, Izvršnom uredbom američkog predsjednika Georgea Busha Alispahić je stavljen na američku »crnu list
u« osoba koje ometaju provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma.Ipak, vezano za moguće haške optužnice, čini se da bi se Alispahić mogao naći među putnicima za Nizozemsku prije svega zbog svog ratnog angažmana u Sarajevu kad je bio načelnik lokalne policije i kasnije ministar unutarnjih poslova R BiH. U tom smislu, spominje se djelatnost skupine Ševe kojoj je on bio nadređeni, a koja je navodno odgovorna i za likvidacije ratnih zarobljenika u Sarajevu. Također se tvrdi da je imao važnu ulogu u nelegalnom zat
varanju civila srpske nacionalnosti, od kojih su neki, također se tvrdi, zamijenjeni za članove njegove obitelji koji su ostali na teritoriju pod srpskim nadzorom.Alispahić je u rijetkim istupima za medije demantirao sve optužbe na svoj račun o navodnim ratnim zločinima.
Alenko Zornija