Čini se da nije problem servisiranje duga jer je likvidnost dobra, već bi, s obzirom na trend rasta i visok ukupan vanjski dug, mogao postojati problem solventnosti, rekao je Gligorov na predstavljanju analize »Izazovi hrvatske ekonomske politike«.

Iznio je dvije mogućnosti kratkoročne ekonomske politike. Prva je, a čini mu se da je to put kojim ide Hrvatska – ograničavanje zaduživanja u biti preko ograničavanja potražnje, restriktivna monetarna politika. To vodi ograničavanju i nižim stopama gospodarskog rasta, ocijenio je Gligorov poručujući da taj put može izazvati ozbiljne probleme, jer Hrvatska, s obzirom na svoj stupanj razvoja, treba više stope rasta.

Gligorov je posebno upozorio na visok fiskalni deficit i njegovu neodrživost, te na neodrživost visokog vanjskog duga Hrvatske i njegova trenda rasta.Hrvatski vanjski dug krajem dosegnuo je potkraj prošle godine gotovo 24 milijarde dolara i njegov je udio u BDP-u 83,3 posto, a procjenjuje se da će na kraju ove godine iznositi 28 milijardi dolara.

Hrvatska, kaže Gligorov, u odnosu na druge tranzicijske zemlje ima stabilan rast vanjskog duga od 1994. godine. Nastavi li se sadašnji trend, a prosječno je taj pokazatelj rastao po stopi od sedam-osam posto godišnje, za tri godine moglo bi se očekivati da hrvatski vanjski dug bude iznad sto posto BDP-a, istaknuo je. Trend rasta vanjskog duga zamjetan je i u njegovu odnosu s izvozom dobara i usluga, a nastavi li se taj trend, dug bi za oko tri godine iznosio oko 170 posto izvoza.