Slobodna Dalmacija: 26. 04. 2004.
VESNA ŠKARE-OŽBOLT, MINISTRICA PRAVOSUĐA, O SURADNJI S TRIBUNALOM
Haaške optužnice ne prihvaćamo
Jedna je stvar suradnja s Haaškim sudom, a drugo je pitanje sadržaja tih optužnica. Onaj koga trebamo ponovno uvjeriti što se ovdje u ratu dogodilo je međunarodna zajednica
Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt najavljuje novu ofenzivu svog ministarstva pred koje je stavljen golemi zadatak sređivanja stanja u tom resoru, što je jedan od ključnih uvjeta z
a kandidaturu u EU.— Prebacivanje zahtjeva Haaga iz političke u pravnu sferu mnogi su dočekali na nož. No čini se da je početno negodovanje pozitivni avis ipak omekšao.
Očito je da je bio dobar potez da se suradnja s Haagom prebaci u Ministarstvo pravosuđa. Odnosi Ministarstva i Haaškog suda u zadnja četiri mjeseca poprilično su normalizirani. Ništa čudnovato se nije dogodilo, osim što su ti odnosi postali puno korektniji i transparentniji. Nedostatak povjerenja u bivšu vlast bio je glavni kamen spoticanj
a Haaga i RH.Ne krijete da pravosuđe opterećuju mnogi problemi. No jedan od glavnih uvjeta za kandidaturu u EU je sređivanje stanja u vašem resoru. Što konkretno kanite poduzeti?
- Bila bih politički gluha i slijepa kada bih skrivala te probleme. Pravosuđe je resor koji je najviše opterećen problemima. U pravosuđe se vrlo malo ulagalo zadnjih 50 godina. Svi problemi koji su nabujali u pravosuđu vraćaju se sada kao bumerang. Proračun koji je Sanaderova vlada donijela, najveći je proračun koji je ovo ministarstvo do sada imalo.
Najviše je novca dobiveno u zadnjih 14 godina, ali to nije dovoljno za rješavanje svih problema koji opterećuju pravosuđe. U četiri mjeseca, doduše, broj predmeta je smanjen za nekoliko desetaka tisuća, a do kraja godine ozbiljno ćemo smanjiti broj predmeta jednom čvrstom reorganizacijom.
Uvođenjem institucije mirenja i reorganizacijom smanjit ćemo značajno broj predmeta. Ne može se 400.000 predmeta odnositi na nenaplaćene autobusne i tramvajske karte ili krivo parkiranje. To su stvari koje trebaju ići upravnim tijelima koja će to odrađivati.
A što je sa zemljišnim knjigama?
- Ozbiljan problem su zemljišne knjige. Pred nama je veliki zadatak da krenemo u elektroničko obrađivanje zemljišnih knjiga. Problem je, naravno, u Zagrebu i Splitu. Nije mi prioritetan cilj da na malim sudovima riješim zemljišne knjige, nego da to riješim u Zagrebu i Splitu. Krećemo i u reorganizaciju prostora za sudove.
Nedopustivo je da u 21. stoljeću suci predmete nose kući. Naravno, jedna od najznačajnijih stvari je pokrenuti oštru borbu protiv korupcije i kriminala. To je dio mog resora i očekuje se jedna široka fronta i suradnja između Državnog odvjetništva, USKOK-a i našeg ministarstva kako bi se organizirani kriminal počeo suzbijati. Eto, u prilog tome idu i n
ajave izmjena Zakona o USKOK-u.Je li točna impresija da je Sanaderova vlast u zadnja četiri mjeseca najviše poradila na eksportaciji osumnjičenika u Haag?
- Velika je razlika između ove i bivše Vlade u načinu tretiranja i suradnje s Haaškim sudom. Bivša Vlada nije pokazivala velik interes za sudbinu ljudi koji su optuženi od Haaškog suda niti im je pomagala u prikupljanju dokaza. Naime, za vrijeme Račanove vlade bilo je jedno opće nepovjerenje u načinu kako je bivša Vlada surađivala s Haagom. To je osnovni argument zašto su ljudi odlučili dobrovoljno otići u Haag.
Mislim da je tu ključni element pitanje povjerenja u Sanaderovu Vladu. Naime, ponavljam, jedna je stvar suradnja s Haaškim sudom, a drugo je pitanje sadržaja tih optužnica. Sadržaj optužnica i te kako ćemo opovrgavati. Ne moramo sebe uvjeravati u ono što se dogodilo proteklih 14 godina jer to jako dobro znamo. Onaj koga trebamo ponovno uvjeriti što se ovdje dogodilo je međunarodna zajednica. To možemo napraviti jedino pred međunarodnim sudom.
Anita MALENICA