Slobodna Dalmacija: 30. 04. 2004.

MIROSLAV KUTLE NASTAVIO S IZNOŠENJEM OBRANE NA SUĐENJU U AFERI TISAK

Radovan Ortynski je sa mnom pokušao ’trgovati’

ZAGREB - Miroslav Kutle u četvrtak je nastavio s opširnim iznošenjem obrane na suđenju u aferi Tisak zbog malverzacija "teških" 47 milijuna kuna. Nakon što je obrazložio uspjeh Globus Grupe i zbog čega je imala stabilnu tržišnu i funkcijsku poziciju sve do početka 1998. godine, Kutle je kazao da je ta idila trajala "sve dok se politika nije počela miješati jer je počela frakcijska borba za posttuđmansko nasljeđe".

Osvrnuo se i na razdoblje svoga višemjesečnog boravka u pritvoru, kada je poslao više pisama svom bivšem profesoru i ondašnjemu ministru pravosuđa Stjepanu Ivaniševiću, koji mu je samo jednom odgovorio u pismenom obliku, naznačivši Kutli kako je optužen i prije nego što je optužnica došla na sud.

- Jednom prilikom u zatvoru me posjetio bivši državni odvjetnik Radovan Ortynski koji je pokušao sa mnom "trgovati", predloživši mi da budem pokajnik i da ispričam sve o aferi Hercegovačka banka kao i o nekim ljudima iz politike. To sam odbio i predložio mu da razgovaramo o trenutnoj situaciji i o mojoj kaznenoj prijavi protiv Zlatka Mateše i Marka Škreba, na što mi je Ortynski odgovorio da ću, ako ga ne poslušam - trunuti u zatvoru bez obzira što nisam kriv - ispričao je Kutle. Potom je kritizirao vještačenje Mirte Tomljanović koja, kako navodi, nije koristila identičan način pristupa prilikom procjene vrijednosti društava, jer bi u protivnom Tisak po knjigovodstvenom aspektu bio u prednosti.

- Kada smo se pripremali za uvođenje PDV-a, nastojali smo podmiriti sve obveze i racionalizirati sve troškove, a financijsko poslovanje usmjerilo se na Slobodnu Dalmaciju i KIM. Uvođenje PDV-a smanjilo nam je zaradu za 70 milijuna kuna - istaknuo je dalje Kutle. Naveo je i kako je odluka o načinu na koji će se provesti kompenzacija bila predmet isključivo stručne financijske službe te da se o tome nije raspravljalo na višem nivou.

Što se tiče poduzeća Prerada, poznati je tajkun kazao da je to bilo jedno od najatraktivnijih društava, koje je imalo licenciju za proizvodnju piva Kaltenberg, te kada su razmatrali na koji način pristupiti dokapitalizaciji, zaključili su da prvo moraju obnoviti njezin pogon, jer je to bio jedan od preduvjeta da bi oko 600-tinjak zaposlenih i dalje nastavilo s radom.

Budući da su tražili subjekt koji će ih financirati i pratiti na putu do kapitalizacije Prerade, odlučili su se, kako je rekao Kutle, za Dalmatinsku banku, s obzirom na to da je imala otvorene kreditne inolinije. Jedan dio Prerade odlučili su kupiti kroz dokapitalizaciju, dok su do drugoga trebali doći kupnjom dionica. Dalmatinska banka promatrala je Globus grupu kao sustav povezanih društava odredivši uvjete po kojima će dati kredite, pritom tražeći, između ostaloga, i hipoteku nad KIM-om, s obzirom na to da je naputak Hrvatske narodne banke bio da "kod sustava poreznih društava obvezno treba tražiti višestruko jamstvo".

- Odluka o prodaji dionica Zagrebačke banke, koju je donijela Uprava Tiska, donesena je u najpovoljnijem trenutku, kada je dosegnula svoju najvišu cijenu.

Dionice smo kupovali za oko 150 kuna po dionici, a u trenutku prodaje, cijena pojedine dionice iznosila je 2300 kuna. Bilo kakva proizvedena šteta, a koja je navedena u optužnici, zapravo je proizvoljna konstrukcija, jer se radilo o čistom pravnom poslu - ispričao je poznati tajkun.

H. KARAKAŠ-JAKUBIN