Vjesnik: 05. 05. 2004.

Slovenci krivi za kilometarske kolone kamiona na granici

Zbog zastoja moglo bi bankrotirati deset posto hrvatskih prijevoznika, kaže Mario Banelli predsjednik Udruge hrvatskih autoprijevoznika / Tko će prijevoznicima nadoknaditi štetu zbog dugosatnog čekanja na granici / Slovenski »grijesi« – još se preuređuje prijelaz Obrežje-Macelj, a uz to nedostaje oprema za veterinarski pregled, nekoliko puta se srušio računalni sustav, carinici ne znaju što raditi s papirima, teži teretnjaci mogu samo na dva prijelaza...

ZAGREB/MACELJ, 4. svibnja – Ako se nastave gužve na graničnim prijelazima, pogotovo na prijelazu Macelj-Obrežje u Sloveniji, za dva do tri mjeseca desetak hrvatskih prijevoznika moglo bi bankrotirati. Nakon što je postalo jasno da se Slovenija i nije posve pripremila za sve scenarije režima na granici poslije ulaska u EU, na to upozorava Mario Banelli, predsjednik Udruge hrvatskih autoprijevoznika.

Kilometarske kolone na hrvatskim graničnim prijelazima sa Slovenijom neće biti lako riješiti. Dogodilo se ono o čemu je Vjesnik pisao posljednjih mjesec i pol, dakle da primjena schengenskog prometnog režima još nije »legla« Slovencima, barem kad su u pitanju prijevoznici.

Razloga za kilometarske kolone i tisuće sati izgubljenog vremena za koje se zasad ne zna tko će ili tko može nadoknaditi ima nekoliko, no, glavni je taj što slovenska strana nije na vrijeme završila radove na prijelazu Obrežje prema Macelju na hrvatskoj strani.

Iako se radi punom parom, proširenje ceste bit će gotovo tek do jeseni, rekao nam je jedan od radnika na gradilištu. Uz to, na tom prijelazu nedostaje infrastruktura za veterinarski i fitosanitarni pregled, terminali...

Treća, ali ne manje važna komponenta jest informatički sustav koji je do utorka »pao« nekoliko puta.

Četvrto, ni sami slovenski carinici ponekad ne znaju što učiniti. Prema nepotvrđenim informacijama, jedan je prijevoznik »zastao« na carini u Mariboru puna 24 sata jer tamošnji carinici jednostavno nisu znali kako mu urediti dokumente...

Peto također bitno za razumijevanje ovolikih kolona, neki su slovenski špediteri zbog izrazito visokih troškova morali prekinuti poslovanje. Od 1. svibnja povećane su obvezne rezerve gotovine kao garancija poslovanja koje su s nekadašnjih milijun porasle na više milijuna eura. Opstali su samo najjači, ali i njihovih je ispostava malo pa kad se prijevoznik i dokopa špedicije veliko je pitanje hoće li tamo nekoga zateći jer postoji radno vrijeme.

Šesto, više nema velikih, uređenih prijelaza u Italiji i Austriji i sada je sav promet usmjeren na dva granična prijelaza u Sloveniji od kojih se jedan preuređuje. Treći prijelaz Rupe-Jelšane bolje i ne spominjati jer se, unatoč tome što je uređen prema standardima Europske unije, nalazi na prometnici na kojoj nije dopušten promet kamionima težim od 7,5 tona.

Kad se svi ti elementi uzmu u obzir, proizlazi da hrvatski prijevoznik zbog sati provedenih u koloni gubi na mjesec jednu »turu« koju mu, čini se, nitko ne može nadoknaditi.

Claudio Kramarić