Vjesnik: 07. 05. 2004.

Vojna policija u usporednoj zapovjednoj strukturi

Kad je riječ o ulozi Vojne policije i njenog bivšeg načelnika Mate Laušića u »Oluji«, istražitelji su dosad razgovarali s Mihaelom Budimirom, bivšim zapovjednikom Vojne policije u operativnoj zoni Split, kojoj je na čelu bio general Ante Gotovina / Krugovi bliski Budimiru kažu kako on svoju ulogu u »Oluji« zasniva na tezi da su njegovi ljudi započeli procesuiranje kriminalaca na terenu oslobođenom »Olujom«, ali da su daljnji postupci zaustavljeni u Zagrebu, u kabinetu Mate Laušića

ZAGREB, 6. svibnja – Najava da će bivši načelnik Vojne policije Ministarstva obrane, umirovljeni general Mate Laušić, uskoro razgovarati s haaškim istražiteljima u svojstvu osumnjičenika uklapa se u dosad poznate informacije o haaškim istragama u Hrvatskoj. Kako se nagađa, istražitelje će u razgovoru s Laušićem najviše zanimati vojno-redarstvene akcije »Medački džep« i »Bljesak« te vojna operacija »Oluja«.

Kad je riječ o ulozi Vojne policije i njenog bivšeg načelnika Mate Laušića u »Oluji«, istražitelji su dosad razgovarali s Mihaelom Budimirom, bivšim zapovjednikom Vojne policije u operativnoj zoni Split, kojoj je na čelu bio general Ante Gotovina.

Do javnosti nisu doprle pojedinosti Budimirova razgovora s haaškim istražiteljima, ali s obzirom na konotacije koje se iščitavaju iz objavljenog sadržaja videokasete Gotovinina sastanka s vojnim zapovjednicima u Kninu 6. kolovoza 1995., dalo bi se rekonstruirati poruke tog razgovora.

Kao neposredni zapovjednik Vojne policije na terenu i u vrijeme koje Haaški sud navodi kao inkriminirajuće u optužnicama za Gotovinu, Čermaka i Markača, Budimir je bio zadužen za sankcioniranje ratnih zločina i kriminala, ali i njihovo sprečavanje.

Da je Vojna policija uvodila red u Kninu potvrđuje i Gotovina na kaseti, kad kritizira ostale vojne zapovjednike za prethodni kaos, kriminal i nered, i priopćava im da će Vojna policija preuzeti kontrolne točke u gradu.

Neki su analitičari nagađali da je upravo Budimir medijima dostavio kninsku videokasetu. Emitiranje kasete smatraju još jednim medijsko-obavještajnim pothvatom kruga bivših vojnih obavještajaca na čijem je čelu umirovljeni pukovnik Nikola Krišto, koji su pomagali u dvotjednom skrivanju umirovljenog generala Mirka Norca u Zagrebu, a povezivalo ih se i sa skrivanjem Gotovine.

Smisao emitiranja kasete bio je pokazati da je Gotovina upozoravao na kaos i da je poduzeo sve da se spriječi kriminal, zapovjedivši da Vojna policija preuzme fizičku kontrolu nad gradom, ali i da je daljnji nadzor i odgovornost prepustio generalu Ivanu Čermaku.

Kao što je, kasetom, dio odgovornosti s Gotovine prebačen na Čermaka, pretpostavlja se da bi dio Budimirove odgovornosti trebao ponijeti njegov bivši šef Laušić.

Krugovi bliski Budimiru kažu kako on svoju ulogu u »Oluji« zasniva na tezi da su njegovi ljudi započeli procesuiranje kriminalaca na terenu oslobođenom »Olujom«, ali da su daljnji postupci zaustavljeni u Zagrebu, u kabinetu Mate Laušića.

Budimir je bio svjedok na suđenju za ratne zločine u splitskoj vojarni »Lora« 1992., gdje se njemu podređenim vojnim policajcima sudilo za mučenja i ubojstva. Kako naše pravosuđe još u praksi ne poznaje suđenje za zapovjednu odgovornost, Budimir je bio samo svjedok koji je tvrdio da se u to vrijeme i na tom mjestu nisu događali ratni zločini, te da on za njih nije znao.

Neki su promatrači javno prosvjedovali što Laušić, koji je u vrijeme tih događaja bio načelnik Uprave Vojne policije, nije bio pozvan na sud barem kao svjedok, nego je Vojna policija u vrijeme pripreme procesa, i dalje pod njegovim zapovjedništvom, sudjelovala u istrazi.

Haaški sud ponajprije zanima zapovjedna odgovornost i zato je Laušić dobio poziv za razgovor u svojstvu osumnjičenika. Njemu pak bliski krugovi tvrde da je iznimno dobro dokumentirao sve što je njegova uprava poduzimala u svim slučajevima kriminala, a da za njihovo neprocesuiranje ne snosi odgovornost on, nego politika.

Neki su ugledni vojni stručnjaci – poput sadašnjeg Predsjednikova savjetnika za nacionalnu sigurnost Imre Agotića i hrvatskog veleposlanika pri NATO-u generala Antona Tusa – odgovornost za zločine i kriminal pripisivali usporednoj zapovjednoj liniji u HV-u, koja ja je iz MORH-a išla upravo preko Vojne policije i SIS-a, bivše vojne protuobavještajne službe.

Željko Peratović

Vesna Škare-Ožbolt odbila potvrditi da su Laušić i Janić haaški osumnjičenici

ZAGREB, 6. svibnja – Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u četvrtak nije željela ni potvrditi niti opovrgnuti da je haaško tužiteljstvo zatražilo razgovor s bivšim zapovjednikom Vojne policije HV-a Matom Laušićem, te zapovjednikom Specijalne policije MUP-a Zdravkom Janićem kao osumnjičenicima. »Ne mogu potvrditi je li riječ o tim dvjema osobama. Pozivi za razgovore s haaškim istražiteljima učestali su, svakodnevni i redoviti i o njima ne treba obavještavati javnost«, izjavila je ministrica uoči predstavljanja projekta Pravosudne akademije, održanog na zagrebačkom Županijskom sudu. Ne htijući otkriti s kim Haag želi razgovarati i u kojem svojstvu, ministrica je dodala kako se »već prije dva tjedna znalo da će stići pozivi za razgovore s haaškim tužiteljima«. Pomoćnik ministrice za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima Jakša Muljačić nije želio komentirati nove pozive za razgovor iz haaškog tužiteljstva.

Biljana Bašić