Vjesnik: 11. 05. 2004.

Inina goriva poskupila šesti put uzastopno

Od utorka 11. svibnja veće su cijene benzina, dok cijene dizel i lož ulja ostaju nepromijenjene / Od početka godine Ina je cijene motornih benzina povećala za 14,8 posto, a dizelskih goriva za 11,2 posto, dok su na mediteranskom tržištu, prema riječima člana Uprave Ine Borisa Čavraka, cijene benzina porasle čak 54 posto, a dizela za 25 posto

ZAGREB, 10. svibnja - Ina je u utorak, 11. svibnja, povećala svoje cijene šesti put zaredom ove godine. Donekle je utješna jedino činjenica da su sada povećane samo cijene benzina, dok su dizeli i lož ulje zadržali dosadašnje cijene.

Tako je Ina od početka godine cijene motornih benzina povećala za 14,8 posto, dok su dizelska goriva poskupila za 11,2 posto. Takva uzastopna i kad se zbroje poprilično velika poskupljenja goriva u Ini obrazlažu stalnim rastom svjetskih cijena sirove nafte i time uvjetovanim ubrzanim rastom cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu.

Inine maloprodajne cijene se, prema odluci Vlade, određuju na temelju formule u kojoj su dva glavna ulazna troška cijene goriva na mediteranskom tržištu i tečaj dolara. Međutim, u Ini tvrde da su njihova poskupljenja znatno manja od povećanja cijena derivata na tom tržištu.

Tako član Uprave Ine i izvršni direktor za rafinerije i veleprodaju Boris Čavrak ističe da je Ina ove godine povećala maloprodajne cijene benzina za 14,8 posto, dok su na mediteranskom tržištu porasle čak 54 posto. Istodobno, Ina je od početka godine poskupila dizel za 11,2 posto, iako je na mediteranskom tržištu poskupio za 25 posto, navodi Čavrak.

Istu praksu nastavili su i kod posljednjeg poskupljenja. Prema Čavrakovim riječima, cijene benzina na mediteranskom tržištu povećane su od 4. do 7. svibnja za 9,2 do 9,4 posto (ovisno o vrsti), dok ih je Ina povećala samo od 1,4 do 2,1 posto, tako što je smanjila svoju prodajnu maržu.

U istom razdoblju na mediteranskom su tržištu cijene dizela povećane od 7,8 do 8,8 posto, a Uprava Ine je odlučila da ovaj puta neće povećavati cijene toga goriva.

Takvu odluku Čavrak objašnjava njihovom željom da pomognu gospodarstvu koje uglavnom za prijevoz, zbog nižih cijena, koristi vozila s dizel motorima. Naime, već nakon prošlog poskupljenja goriva brojne su tvrtke počele najavljivati mogućnost povećanja cijena svojih proizvoda i usluga, zbog povećanih transportnih troškova što bi potaknulo jačanje inflacije.

Nadamo se jedino da će Inini vlasnici (hrvatska Vlada i mađarski Mol) imati razumijevanja za takve odluke Uprave, ističe Čavrak.

Stalan rast cijena nafte i naftnih derivata na mediteranskom tržištu objašnjava nastavkom povećanja svjetskih cijena nafte, nesigurnom situacijom u Iraku i Saudijskoj Arabiji, povećanom potražnjom na svjetskim tržištima uoči turističke sezone, ranijom najavom OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) da će smanjiti proizvodne kvote, smanjenim zalihama u SAD i požarom u jednoj velikoj zapadnoeuropskoj rafineriji. Sve to utječe na ponudu i potražnju na tržištu na temelju čega se određuju cijene.

Zbog toga su cijene goriva visoke u svim europskim zemljama koje ih određuju po tržišnim pravilima i gdje se uvažavaju europski standardi kvalitete pa se širom svijeta širi strah od novog naftnog šoka koji bi mogao pogoditi svjetsko gospodarstvo, sličnog onom iz 2001. kad je cijela Europa prosvjedovala protiv preskupog goriva. Sada su cijene goriva u Italiji i Mađarskoj više nego u Hrvatskoj, dok su u Austriji slične našima, navodi Čavrak. Pritom treba imati u vidu da sve zemlje ne korigiraju cijene isti dan. Niže cijene u BiH i Srbiji i Crnoj Gori Čavrak objašnjava činjenicom da se tamo prodaje gorivo znatno lošije kvalitete.

Najgore u svemu je što se poskupljenjima nafte i derivata na stranim tržištima, pa tako i Ininih cijena, još ne nazire kraj. Nafta je, po njihovim podacima, od početka godine na mediteranskom tržištu poskupila 25 posto, od čega prošli tjedan 7,6 posto pa je dosegla 38 dolara, a strahuju da bi ovih dana mogla preći i dugo nedosegnutu granicu od 40 dolara. U tom slučaju i Ina će morati, barem dijelom, slijediti takva poskupljenja kako ne bi ugrozili normalno poslovanje i započetu obnovu zastarjelih rafinerija, kaže Čavrak.

Inače, cijene nafte na londonskom tržištu kreću se oko najviših razina u zadnjih 13 godina zbog straha od terorističkih napada na Bliskom istoku koji bi mogli ugroziti isporuke nafte

Cijena barela nafte dosegnula je razine koje nisu viđene od listopada 1990. nakon što je Irak okupirao Kuvajt. U petak su cijene na tržištu SAD nakratko dosegnule 40 dolara za barel i krenule prema rekordnih 41,15 dolara. Naftni analitičari ocjenjuju da bi cijene mogle dalje rasti i dosegnuti i 50 dolara po barelu ako će s Bliskog istoka stizati loše vijesti.

Rast cijena energenata izazvao je i zabrinute izjave političara i zakonodavaca u zemljama uvoznicama nafte. Čelnik Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Claude Mandil upozorio je da je »moguć novi naftni šok, odnosno cijene nafte bi mogle u idućih nekoliko tjedana dosegnuti točku na kojoj bi mogle ugroziti globalni gospodarski oporavak«.

Od najvećih proizvođača nafte stižu kontradiktorne najave. Dok je iranski predstavnik pri OPEC-u ovaj vikend najavio da će cijena nafte u svijetu ostati visoka još tri do četiri mjeseca, cijene na svjetskim tržištima u ponedjeljak su se oštro spustile nakon što je vodeći svjetski izvoznik nafte, Saudijska Arabija umirila tržišta, izjavom da bi OPEC početkom lipnja trebao povećati proizvodnju za najmanje 1,5 milijuna barela dnevno.

Cijena sirove nafte na američkom tržištu je u ponedjeljak pala za 1,17 dolara, na 38,76 dolara, a u Londonu je barel Brent sirove nafte pojeftinio 1,18 dolara, na 35,82 dolara.

Željko Bukša