Slobodna Dalmacija: 17. 05. 2004.

RAZGOVOR / GEBHARDT WEISS, VELEPOSLANIK NJEMAČKE:

HRVATSKOJ SU NUŽNE ČETIRI OFENZIVE

Prva potrebna ofenziva je dosljedan nastavak već uspješne europske politike, druga je na području gospodarstva i obrazovanja, treća se odnosi na primjenu postojećih zakona, četvrta bi trebala biti pokret cijeloga civilnog društva, prema promicanju europske pravne države, veli Gebhardt Weiss

Razgovarao: Ivo ŠĆEPANOVIĆ

Veleposlanik Njemačke dr. Gebhardt Weiss ne dvoji oko hrvatskog ulaska u Europsku uniju. Ima o tome i svoja konkretna promišljanja i sugestije, vjerujući kako postoje veliki potencijali za dodatni razvoj gospodarskih hrvatsko-njemačkih odnosa. "Njemački dani" u Splitu bili su zgodna prigoda za razgovor i o drugim temama...

Jesu li "Njemački dani" u Splitu tek "prijateljska manifestacija" ili konkretna najava uspješnije gospodarske suradnje?

- "Njemačke dane" svjesno smo organizirali u Splitu, želeći se predstaviti i izvan glavnoga grada. A Split je povijesni grad koji svjedoči da ova zemlja pripada Europi. Ovom smo manifestacijom htjeli dati pozitivan signal međusobne simpatije.

Ne čini li Vam se da se u posljednjih desetak i više godina Hrvatska gospodarski i na druge načine više okreće engleskom govornom području?

- Snažan položaj engleskoga govornog područja jest nešto prirodno. Engleski jezik i u Njemačkoj ima svojevrsnu prioritetnu poziciju. Međutim, "Njemačkim danima" u Splitu htjeli smo se ljudima ovdje obratiti i s pozicije njemačkoga govornog područja koje obuhvaća 110 milijuna izvornih govornika njemačkog jezika, dakle ne samo našu zemlju nego i Austriju i dio Švicarske. Nastojali smo uputiti poruku kako je poznavanje njemačkog jezika važno. Onaj tko u Hrvatskoj bude znao njemački jezik imat će veće šanse kod njemačkih poduzeća ovdje ili izvan zemlje u sklopu Europske unije.

Njemačka škola u Zagrebu

Dobro, ali jeste li zadovoljni intenzitetom gospodarske suradnje ili mislite da potencijali nisu dovoljno iskorišteni?

- Suradnja je dobra, ali ispod razine naših mogućnosti. S druge strane, Njemačka je u investicijama i trgovini, ovisno o statističkoj metodi, na prvom ili drugom mjestu.

Na što konkretno mislite kad kažete da potencijali gospodarske suradnje nisu do kraja iskorišteni?

- Vjerujem da će manja i srednja poduzeća iz dvije zemlje dobiti novu, veću prigodu slijedom hrvatske modernizacije. Postoji i jasan signal za takvu procjenu. U Zagrebu smo se tako odlučili pokrenuti Njemačku internacionalnu školu koja će ove godine krenuti s vrtićem i početnim razredima osnovne škole.

Kad spominjete njemačke investicije, koliko će nove članice Europske unije Hrvatskoj "preoteti" ulaganja?

- Vjerujem da se hrvatski izgledi za stranim investicijama nisu pogoršali proširenjem EU-a 1. svibnja. Mnoga sredstva namijenjena novom valu proširenja unaprijed su bila osigurana. Hrvatska ima čitav niz prednosti kad se radi o stranim, a posebno njemačkim ulagačima. U njemačkom se gospodarstvu već dovoljno pročulo da je Hrvatska dobila pozitivan avis od Europske komisije. Taj znak kvalitete privući će daljnje investitore upravo iz EU-a, a među njima i iz Njemačke.

Vjerujete li onda i da će Hrvatska u lipnju dobiti "zeleno svjetlo" za početak pregovora oko ulaska u EU?

- Što se tiče Njemačke, kancelar Gerhard Schröder na sastanku s premijerom Ivom Sanaderom 10. ožujka je kazao kako računa s pozitivnim avisom te da zatim institucije EU-a trebaju, po mogućnosti što prije, Hrvatskoj dati status kandidata. Kada to kaže, misli na prvu sljedeću prigodu, a to je u lipnju.

Promijenite mentalitet

Što je po Vašem mišljenju Hrvatskoj najbitnije napraviti želi li brzo ostvariti takav cilj ka priključenju Europskoj uniji?

- Hrvatska sada treba ostvariti četiri velike i međusobno povezane ofenzive. Kao prvo, to bi bio dosljedan nastavak već uspješne europske politike čiji je sljedeći cilj da se u lipnju dobije pozitivna odluka Vijeća EU-a. U tu kategoriju između ostaloga spada daljnje jasno držanje kursa u suradnji sa sudom u Haagu, pitanju manjina i povratku izbjeglica. Druga ofenziva je na području gospodarstva i obrazovanja koja je za opsežnu mobilizaciju hrvatskog potencijala ionako prijeko potrebna. Treću ofenzivu, ofenzivu bezrezervne implementacije, držim najvažnijom i ona se prije svega odnosi na primjenu postojećih zakona. Zanimljivo je vidjeti koliki broj donesenih zakona u stvarnosti nije stupio na snagu. Političke elite trebale bi neuvijeno pojasniti što to u stvarnosti znači: nepoštovanje često mukotrpnog rada Vlade, nepoštovanje normativnog rada parlamenta kao i nepoštovanje predsjednika čijim bi potpisom svaki zakon zapravo trebao stupiti na snagu. Četvrta ofenziva bi na kraju trebala biti pokret cijeloga civilnog društva, prema obuhvatnom promicanju europske pravne države. Što se više budu isprepletale ove četiri ofenzive to će brže biti priključenje Hrvatske u EU.

Na što konkretno mislite u ovoj "četvrtoj ofenzivi"? Želite li reći da hrvatski građani dovoljno ne žele ulazak u EU?

- Ankete pokazuju da je oko 75 posto Hrvata za europski put svoje zemlje. Kad govorim o "četvrtoj ofenzivi" mislim na potrebnu radikalnu promjenu mentaliteta. Dakle, da se ne čeka da Vlada ili druge javne institucije same obave europske zadaće, već da se i građani uključe gdje god to mogu.

Prije ste isticali važnost rješavanja zemljišnih knjiga? Uključujete li i to u ove "četiri ofenzive"?

- I to je jedna od prijeko potrebnih reformi, a vrlo je važno da nadležna ministrica energičnim pristupom ipak radi konkretne pomake po pitanju zemljišnika. To je temeljna stvar kad se govori o pravnoj sigurnosti ili o investicijama.

Važnost zemljišnika

Čujem da ste i sami investirali u nekretninu u Baškoj Vodi. Jeste li imali problema s upisom u zemljišnik?

- Prije dvije godine sam mali stan prijavio u uredu za zemljišne knjige u Makarskoj i ovog sam tjedna vidio da još nije upisan iz tehničkih razloga, koji su očito tipični u cijeloj zemlji.

Zbrajajući sve o čemu govorimo, vjerujete li osobno da će Hrvatska 2007. ući u Europsku uniju?

- Dinamična hrvatska politika je usmjerena na to da se 2006. ili 2007. ispune preduvjeti ulaska u EU. Svakako bih savjetovao da se s datumima previše ne spekulira, jer ne bi bila katastrofa kad bi se ulazak u EU dogodio godinu ili dvije kasnije. Mnogo je važnije znati da će procesom približavanja Europskoj uniji Hrvatska iz godine u godinu biti sve razvijenija i da će vam taj proces stvarno osigurati nabolje moguće perspektive.

WAZ, EPH i SLOBODNA

Jesu li se iz njemačkog WAZ-a kod Vas možda raspitivali oko privatizacije Slobodne Dalmacije s obzirom na to da imaju udio u ponuđaču, zagrebačkom EPH?

- S velikim analitičkim interesom pratim proces privatizacije javnih medija u Hrvatskoj naprosto iz činjenice što je to aspekt demokratizacije zemlje. Međutim, nije bilo savjetodavnog kontakta između WAZ-a ili EPH i veleposlanstva.

BEZ BUKE U EUROPU

Govoreći o usvojenim zakonima koji se u praksi provode, Gebhardt Weiss je primjerice apostrofirao Zakon o zaštiti od buke.

- Zakon o zaštiti od buke, koji spada pod nadležnost ministra zdravstva, donesen je krajem prosinca 2002., ali još uvijek nije u primjeni. Naoko, radi se o tehničkom zakonu, no realno gledajući riječ je o zakonu koji može biti odlučujući za miran suživot ljudi. Dovedemo li to u kontekst turizma, mogao bih kao kritičan primjer spomenuti neuviđavnu "skutersku mafiju" koja nepoštovanjem zakona zna odvraćati turiste.