Novi list: 20. 05. 2004.

MMF-ovi apetiti ruše Sanaderovu vladu

Prihvati li preporuke MMF-a, Sanaderova će vlada pasti na svim ključnim predizbornim obećanjima, pa ponovo može biti otvoreno pitanje prijevremenih parlamentarnih izbora, za koje – u ovoj sve zbunjenijoj zemlji – još ne navija ni jedna od oporbenih stranaka

Piše: Ivo Jakovljević

Strateška dvojba br. 1 na relaciji Hrvatska-MMF glasi: treba li Vlada spustiti manjak u državnom proračunu na protuvrijednost od 4,5 (koliko je Vladi u planu, i na donjem pragu socijalne održivosti) ili čak na samo 3,5 posto bruto-domaćeg proizvoda (na koliko upućuju interesi zapadnih banaka radi uredne otplate hrvatskoga vanjskog duga i održavanja financijske stabilnosti zemlje)?

O tome će se – kao u kakvoj igri miša i mačke – ovih dana odlučivati u sklopu najnovijeg MMF-ova posjeta Hrvatskoj, ne bi li posredstvom novog, ne baš tvrdog, sporazuma Hrvatske s Međunarodnim monetarnim fondom dodatno ojačala ovdašnja investicijska sigurnost.

Tri brevijarska pojma

Zašto je visina tog proračunskog manjka, kao odjednom, postala strateško pitanje br. 1, ravno – za Hrvatsku – hamletovskom biti ili ne biti? Da bismo ovaj skromni brevijar dopunili nekim od temeljnih objašnjenja te dvojbe, opisat ćemo najznačajnije pojmove-aktere te igre-dvojbe.

DRŽAVNI PRORAČUN je zakonski akt, kojim parlament utvrđuje državne prihode i rashode u nastupajućoj godini, kojima se iskazuje cjelina fiskalne, pa i ekonomske politike. Budući da suvremene države preko državnog proračuna preraspodjeljuju i više od dvije petine bruto-domaćeg proizvoda, riječ je o ključnoj polugi s pomoću koje vlada utječe i na štednju i na investicije, i na raspodjelu nacionalnog dohotka i na investicijsku sigurnost, pa i na stopu rasta BDP-a, kao i na potrebu za zaduživanjem u inozemstvu. U »državi blagostanja«, koju zagovaraju socijaldemokratske vlade, preko državnog se proračuna intervencionistički preraspodjeljuje i više od 50 posto BDP-a. U liberalističkoj državi, kakva je ona u Americi ili u Švicarskoj, preko državnog se budžeta preraspodjeljuje manje od 40 posto BDP-a.

PRORAČUNSKI MANJAK je višak državnih izdataka nad državnim prihodima tijekom jedne godine, koji se mora financirati ili vanjskim ili unutarnjim zaduživanjem, ili višom domaćom štednjom ili višim porezima, ili tiskanjem novca i inflacijskim porezom. Može se pokrivati preraspodjelom tekućeg dohotka (višim porezima ili unutarnjim zaduživanjem države, na domaćem tržištu) ili povećanjem vanjskog duga (dakle, prevaljivanjem manjka na iduće generacije). U modelu otvorene ekonomije, politika vanjskog duga i proračunskog manjka mora se – poput cijene benzina – harmonizirati sa zemljama u okruženju i s glavnim vanjskotrgovinskim i financijskim partnerima – u hrvatskom slučaju, sa zemljama EU i s onima u jugoistočnoj Evropi – kako bi se održala konkurentnost izvoza.

PRORAČUNSKI VIŠAK je višak državnih prihoda nad državnim izdacima tijekom jedne godine, koji vladi omogućuje da rebalansom državnog proračuna smanji opće porezno opterećenje ili poveća državne izdatke. Takvu sretnu okolnost Hrvatska je imala 1998., ali je nije iskoristila da bi smanjila opće porezno opterećenje, nego da bi se – povećanom državnom potrošnjom – pripremila za iduće izbore (koje je tadašnja vlast unatoč tome izgubila).

Hrvatska pred novim autogolom

Analitičari MMF-a zagovaraju rigorozno smanjivanje proračunskog manjka, na protuvrijednost od samo 3,5 posto BDP-a, preko čega utječu na cjelinu državnih ulaganja u ceste i željeznicu i na njihov multiplikacijski učinak u povećanju domaće potražnje, zaposlenosti i BDP-a. Uz niži proračunski manjak bit će, naime, manja i potreba za novim stranim zajmovima, pa će se stari lakše otplaćivati, ali uz višu stopu nezaposlenosti i nižu stopu rasta BDP-a. Prema procjenama MMF-a, ove će godine – osobito ako se prihvate preporuke za sklapanje stand-by sporazuma – Hrvatska uz Srbiju i Crnu Goru, u skupini tranzicijskih i zemalja jugoistočne Evrope, imati najnižu stopu rasta BDP-a, i to od samo 3,4 posto.

Hrvatska Vlada navija za proračunski deficit u visini od najmanje 4,5 posto BDP-a, preko kojeg bi održala i tanašnu koaliciju s umirovljenicima, i ponešto ubrzala rast, i nastavila započete državne investicije u ceste i željeznicu, i pokazala da Hrvatsku pokreće, a ne koči. No, prihvati li preporuke MMF-a, Sanaderova će vlada pasti na svim ključnim predizbornim obećanjima, pa ponovo može biti otvoreno pitanje prijevremenih parlamentarnih izbora, za koje – u ovoj sve zbunjenijoj zemlji – još ne navija ni jedna od oporbenih stranaka.