Vjesnik: 24. 05. 2004.
Donacije strankama i dalje prostor za »lov u mutnom«
Gotovo sve prošlogodišnje aktivnosti stranaka (uključujući i troškove predizborne kampanje) financirali su porezni obveznici/ Slab stranački menadžment/ Neregulirano financiranje predizbornih kampanja potiče sumnje u korupciju/ Kaznene odredbe s
timulativne za strankeZAGREB, 23. svibnja – Velike hrvatske stranke financijski su ovisne o proračunu. Naime, devet stranaka za koje Vjesnik ima podatke prošle je godine ostvarilo prihod od 91,865.012 kuna, od čega je 69,212.351 kuna uplaćena iz proračuna. Dakle, čak 75 posto prihoda stranke ostvaruju zahvaljujući poreznim obveznicima. Gotovo sve lanjske aktivnosti stranaka (uključujući i troškove predizborne kampanje) financirali su porezni obveznici.
Druga uočljiva činjenica jest slab rad stranačkog menadžmenta. Tri najjače i najbogatije stranke u prošlom sazivu – SDP, HDZ i HSS – ostvarile su donacijama, prilozima i na druge načine prihod od 14,790.897 kuna (njihov ukupan prihod je 73,055.373 kune). Najaktivniji je bio HDZ (7,801.309 kuna), SDP je ostva
rio 3,518.088 kuna, a HSS 3,471.500 kuna prihoda. Iznenađuje da HNS nije iskazao prihod od donacija.U stavkama koje se odnose na donacije (ili druge vrste izvanproračunskih prihoda) nedostaje podatak o tome tko su donatori. Kako je prošla godina bila izborna podaci o stranačkim donatorima zasigurno bi bili veoma zanimljivi javnosti. Iz tih podataka bi se mogla iščitati ne samo stranačka orijentacija vlasnika neke tvrtke (što je primjerice u SAD-u javan podatak), nego bi se, kad bismo znali te podatke, mogl
a prekinuti nagađanja o tome tko je kome što obećao u predizbornoj kampanji kao protuuslugu za financijsku pomoć.No budući da u Hrvatskoj financiranje kampanja nije regulirano, taj prostor i dalje ostaje slobodan za »lov u mutnom« ili sklapanje gentlemanskih sporazuma između poslovnoga (i privatnog i javnog) sektora i političkih stranaka.
Bez obzira na svojedobne pritiske javnosti da se pitanje financiranja predizbornih kampanja zakonski regulira, izvjesno je da strankama najviše odgovara sadašnje stanje. Činjenica jest da se u svakoj kampanji, upravo zbog nereguliranost, javljaju sumnje u korupciju i kupovanje političkog utjecaja, ali stranke (barem one najveće) igraju na kartu snage zaborava.
Uskoro će birači ponovno imati prigodu sumnjati, jer za nekoliko mjeseci održat će se predsjednički, a za otprilike godinu dana lokalni izbori. Točnosti radi, u Zakonu o političkim strankama postoji odredba koja obvezuje stranke da prikažu podrijetlo novca, ali te se odredbe uglavnom nitko ne pridržava.
Stranke su uglavnom dobro gospodarile novcem i osim DC-a i HNS-a sve su iskazale pozitivan saldo. No dok je DC-ov minus skroman, minus HNS-a nadmašuje čak i svotu koju je ta stranka primila iz proračuna. HNS će ove godine primiti osjetno više proračunskog novca (broj zastupnika povećali su s dva na deset), a lani se vjerojatno išlo u svjestan gubitak ne bi li se izdašnije financirala kampanja, što se može tumačiti kao ulaganje.
Stranke su i ove godine kasnile s predajom izvještaja, a neke ga još nisu predale. Takvo ponašanje stimulira Zakon o političkim strankama. U članku 20. tog zakona piše da su stranke dužne prikazati podrijetlo i namjenu novca pristiglom tijekom kalendarske godine, a ako su ona stečena ili korištena protupravno, ili nisu iskazana u poslovnim knjigama ili financijskim izvještajima stranka gubi pravo na naknadu iz proračuna.
Protupravno stečen novac pripada proračunu i raspoređuje se u humanitarne svrhe. Međutim, kaznene odredbe (članak 26.) su doista blage. Naime, kaznom od 200 do 500 njemačkih maraka (plativo u kunama) kaznit će se stranka koja javno ne prikaže podrijetlo i namjenu sredstava, te ako ih je stekla ili koristila protupravno ili ih nije objavila u godišnjem obračunu.
Odgovorna osoba u stranci zbog toga može biti kažnjena »globom od 200 do 350 maraka«, stoji u Zakonu, što znači da se kazne kreću od oko 800 do 1400 kuna.
Marijan Lipovac i Tihomir Ponoš