Novi list: 15. 06. 2004.

PORAZNI REZULTATI I SLAB ODAZIV OBILJEŽILI EUROPSKE IZBORE

Velika »pljuska« vladajućim strankama

Birači su u Britaniji kaznili premijera Blaira zbog Iraka, a vlade u Njemačkoj, Francuskoj ili Poljskoj kažnjene su zbog ekonomske stagnacije, visoke nezaposlenosti i bolnih socijalnih reformi

ZAGREB/BRUXELLES – Europski su birači u nedjelju, na izborima za Europski parlament, udijelili veliku »pljusku« nepovjerenja vladajućim strankama u svojim zemljama, ili glasajući protiv njih ili masovno ostajući podalje od biračkih mjesta.

Birači su u Britaniji kaznili premijera Tonyja Blaira zbog sudjelovanja u ratu u Iraku, a vlade u Njemačkoj, Francuskoj ili Poljskoj kažnjene su zbog ekonomske stagnacije, visoke nezaposlenosti ili bolnih socijalnih reformi. Među velikim europskim zemljama tek su nedavno izabrane vlade u Grčkoj i Španjolskoj izbjegle nezadovoljstvo svojih birača. Odaziv od svega 44,2 posto na europskoj razini najniži je u povijesti izbora za Europski parlament. »Današnji rezultati su porazni«, rekao je predsjednik Europskog parlamenta na odlasku Pat Cox.

Uvjerljivo najslabiji odaziv zabilježen je u Slovačkoj – samo 16 posto. Tek nešto bolje bilo je u Poljskoj (20,7), Estoniji (27) i Češkoj (28,7). Nešto veći interes uknjižen je u »starim« članicama EU – u prosjeku 47,7 posto. U Velikoj Britaniji najviše su zastupničkih mjesta u EP osvojili konzervativci, njih 25, dok je vladajućim laburistima pripalo 17.

Njemački socijaldemokrati kancelara Gerharda Schrödera gotovo su poniženi na nedjeljnim izborima sa svega 21,5 posto osvojenih glasova. Konzervativna oporba CDU/CSU osvojila je zajedno 44,5 posto potpore birača. Njemački kancelar, pak, najavio je u ponedjeljak da će i dalje ustrajati na reformskoj politici svoje vlade. U Italiji, u kojoj je zabilježen odličan odaziv od 73,5 posto, stranka Naprijed Italijo premijera Silvija Berlusconija ostala je pojedinačno najjača stranka s osvojenih 21 posto glasova. Stranke lijevog centra grupirane oko saveza Maslina osvojile su 31,5 posto glasova što ih je učinilo najjačim političkim subjektom u zemlji.

Francuski oporbeni socijalisti osvojili su 29 posto glasova, što im je najbolji rezultat u povijesti izbora za EP, a vladajuća desnica predsjednika Jacquesa Chiraca svega 16,6 posto. Španjolski vladajući socijalisti dobili su 43,7 posto, a Narodna stranka 40,8 posto glasova. Identičan ishod, s pobjedom vladajućih socijalista, dogodio se u i u Grčkoj. U Austriji su oporbeni socijaldemokrati osvojili 33,4, a vladajući narodnjaci premijera Wolfganga Schüssela 32,7 posto glasova.

Od slovenskih sedam mjesta u europarlamentu, tri su pripala vladajućim liberalima i socijaldemokratima, a četiri oporbi. Poljska stranka centra Građanska platforma osvojila je 25,2 posto glasova u svojoj zemlji, a iznenađujuće drugo mjesto pripalo je euroskeptičnoj i katoličkoj Ligi poljskih obitelji. Stranke poljske ljevice pretrpjele su težak poraz.

Najveći partner u češkoj vladajućoj koaliciji – socijaldemokrati, osvojili su svega osam posto glasova na izborima. Pobjeda je pripala euroskeptičnim građanskim demokratima (ODS) sa 30 posto, a senzacionalan su rezultat ostvarili komunisti sa 20 posto glasova. U Slovačkoj je vladajućoj tročlanoj koaliciji centra pripalo 46 posto glasova, a oporbi 33 posto. U Mađarskoj je oporbena Građanska stranka osvojila 47,4 posto, a vladajući socijalisti 34,3 posto glasova.

Portugalski su oporbeni socijalisti (PS) na izborima ostvarili svoj najveći uspjeh s osvojenih 44,6 posto glasova, dok su konzervativci sa 30 posto pretrpili najteži poraz nakon uspostave demokracije u zemlji. U Švedskoj su vladajući socijademokrati zabilježili 24,8 posto glasova što je rekordno nizak rezultat. U Danskoj su pobijedili socijaldemokrati bivšeg premijera Poula Nyrupa Rasmussena, dok je finska vladajuća stranka osvojila četiri od 14 finskih mjesta u EP. (Hina)

Najjača Europska pučka stranka

Grupacija konzervativnih stranaka i stranaka desnog centra, Europska pučka stranka (EPP), ostat će najjača u Parlamentu. Prema projekcijama novog saziva Europskog parlamenta, EPP će imati 272 od 732 zastupnika. Socijalistička grupacija je druga sa 201 zastupnikom, liberali treći sa 66, a zeleni četvrti sa 42 zastupnika. Grupacija krajnje ljevice će prema projekcijama imati 37 zastupnika, a 76 mjesta je pripalo krajnjoj desnici.