Vjesnik: 17. 06. 2004.
Država duguje umirovljenicima 20,7 mi
lijardi kunaNa temelju procjene HZMO-a Vladino povjerenstvo za povrat duga nastavit će razgovore u četvrtak / Još se ne zna mogu li nasljednici biti uključeni u povrat niti kako će se riješiti pitanje kamata na dug / Već su održane neslužbene konzultacije
predstavnika Vlade i Hrvatske stranke umirovljenikaZAGREB - Dug prema danas živim umirovljenicima iznosi oko 17,77 milijardi kuna. Ako se u to uključe nasljednici prvoga reda za umrle korisnike mirovina koji bi imali pravo na povrat duga prema Odluci Ustavnoga suda (a takav prijedlog postoji), država ukupno duguje umirovljenicima oko 20,77 milijardi.
Procjena je to Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), upućena Vladi ovih dana, na temelju koje Vladino povjerenstvo za povrat duga u četvrtak nastavlja razgovore. Neslužbeno potvrdu za to dobili smo u srijedu i u Vladi, uz ogradu kako se još ne zna mogu li nasljednici biti uključeni u povrat duga. Još se ne zna i kako će biti riješeno pitanje povrata kamata na dug, odnosno hoće li država od umirov
ljenika za njih tražiti oprost.Vjesnikov izvor u Banskim dvorima kaže da je već održana neslužbena konzultacija između predstavnika Vlade i Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) te da postoji načelno suglasje dviju strana o mogućnosti da se dio duga, ili barem njegov veći dio, vrati u dionicama javnih poduzeća i državnom imovinom. Umirovljenici su to, podsjetimo, isticali i do sada.
Predsjednik HSU-a Vladimir Jordan nije htio komentirati informaciju o tome da je poznat iznos duga, naglašavajući da ne zna o čemu će Povjerenstvo za povrat duga raspravljati u četvrtak, jer osobno nije njegov član. Rekao je tek da na temelju njemu dostupnih informacija očekuje da bi u četvrtak mogli biti poznati konkretniji rezultati pregovora.
»Već smo na prošlom sastanku očekivali da predstavnici Vlade izađu s nekim detaljima pa je moguće da ih ovaj put i ima. No, jedino što u ovom trenutku mogu reći jest da će HSU ustrajati na tome da predstavnici Vlade što prije ponude prijedlog zakona o povratu duga i popratne propise. Ako n
am, naime, ponude dionice za dug, moraju dati konkretan prijedlog kako će one biti podijeljene umirovljenicima«, izjavio je Jordan za Vjesnik.O tome hoće li HSU i druge umirovljeničke udruge prihvatiti taj prijedlog Jordan nije htio govoriti prije sjednice Povjerenstva, odnosno prije nego što o takvoj mogućnosti raspravi Središnji odbor HSU. Ta se sjednica očekuje 24. lipnja.
Dodao je kako Odboru prepušta i odluku o tome hoće li umirovljenici inzistirati i na povratu kamata, a Odbor će odlučiti i o tome treba li u povrat duga uključiti i nasljednike umrlih korisnika mirovine.
Spomenuto rješenje, kako sada stvari stoje, vjerojatno znači i mogućnost da se donese zakon o osnivanju fonda dionica radi povrata duga umirovljenicima, kaže naš izvor u Vladi. Ako umirovljenici pristanu na takvo rješenje, u tome bi se uveliko koristilo iskustvo dioničkog fonda osnovanog radi obeštećenja branitelja i stradalnika Domovinskog rata, kažu u Vladi. U tom slučaju, Vlada će zadužiti svoja tijela da od dionica u vlasništvu drž
ave odaberu najbolje, tvrde naši sugovornici.To, ujedno, znači da bi, nakon što HZMO provede pojedinačne izračune, svaki umirovljenik trebao dobiti rješenje o dugu i postotku udjela u umirovljeničkom fondu koji mu pripada na temelju duga. Taj bi dokument (rješenje), pretpostavlja se, trebao imati karakter vrijednosnog papira, što znači da bi umirovljenici njime mogli trgovati na tržištu dionica i tako doći do gotovine ako im je nužna. U Vladi pretpostavljaju da bi se moglo osigurati i da dug bude prenosiv
. Tako bi umirovljenici na temelju tog dokumenta mogli ostvariti pravo na doživotno uzdržavanje, smještaj u domu umirovljenika i slično, dok bi oni koji ne trebaju gotovinu i mogu čekati, svake godine imali pravo i na dividendu.No, svi ti detalji rješavat će se u međuvremenu dok bude trajao izračun duga za svakog pojedinog umirovljenika, upozorava naš izvor.
Inače, ukupan dug prema umirovljenicima procijenjen je na 37,2 milijarde (32,2 milijarde samo za žive korisnike mirovina), ali HZMO je od tog iznosa odbio ono što je umirovljenicima isplaćeno u obliku dodatka od 100 kuna i šest posto, za razdoblje od 1. siječnja 2003. do danas, nakon što je produljena isplata dodatka u odnosu na prvotni zakon, te kroz Zakon o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika prema kojem su mirovine rasle od 0,5 do 20 posto.
Naš izvor smatra da bi procjena prema kojoj će umirovljenici ostvarivati pravo na 15.000 do 40.000 kuna - ovisno o visini mirovine i umirovljeničkome stažu - mogla biti točna.
Marijana Matković