Novi list: 30. 06. 2004.

ŽUPAN ZLATKO KOMADINA POZVAO VLADU NA DOVRŠETAK AUTOCESTE RIJEKA-ZAGREB

Nismo dobili autocestu, već običnu, brzu i opasnu cestu

Nova cesta koju smo dobili prema Zagrebu nije autocesta. To je ništa, to je obična brza cesta na kojoj se događa iznadprosječan broj nesreća, rekao je Komadina, pozvavši Vladu da odmah nastavi izgradnju punog profila autoceste

RIJEKA – Upućujem javni poziv premijeru Ivi Sanaderu i ministru prometa Božidaru Kalmeti da zajedno sa mnom vikendom prođu od Novog Vinodolskog do odvojka ceste za Zagreb ili recimo od Krka do Rupe. Da sam ja turist, nakon takvog iskustva višesatne vožnje u koloni ovamo se više ne bih vraćao – rekao je to na svojoj redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, pozvavši Vladu da odmah nastavi izgradnju punog profila ceste koja povezuje Rijeku i Zagreb.

– Ne znam o kakvom turizmu možemo govoriti ako ne intenziviramo izgradnju prometnica. Nova cesta koju smo dobili prema Zagrebu nije autocesta. To je ništa, to je obična brza cesta, poluautocesta na kojoj se događa iznadprosječan broj nesreća. To sigurno nije slučajno jer je općepoznato da su poluautoceste opasne. Stoga pozivam premijera da u što hitnije vrijeme Vlada nastavi gradnju punog profila prema Zagrebu, kao i ceste do Žute Lokve ili barem do Novog Vinodolskog, obilaznice Vranskog jezera na Cresu i obilaznice Krka – rekao je Komadina.

Usporedba sa Splitom

On smatra kako postoji prometno, ali i financijsko opravdanje za daljnja ulaganja u cestogradnju jer je, kao što je poznato, izgradnja ceste prema Zagrebu stajala manje od očekivanog, pa još ima slobodnih kreditnih sredstava. Dapače, ukoliko bi se na punom profilu prema Zagrebu odmah nastavilo graditi, to bi dodatno pojeftinilo zahvat za 20 posto jer je operativa još na terenu, a kad ode stvorit će se novi troškovi. »Nema opravdanja za ovakvu dinamiku radova na riječkom području, pogotovo u usporedbi s brzinom kojom je izgrađena nova cesta prema Splitu. Takav odnos smatram nedopustivim«, kaže župan.

Na pitanje postoje li kakve garancije da će se s radovima doista odmah nastaviti, kaže kako će sve ovisiti o odluci Sabora najesen. U rujnu bi, naime, HC, HAC i AC Rijeka-Zagreb trebali Saboru prezentirati svoje četverogodišnje planove. No, usmena uvjeravanja premijera Sanadera postoje, a ako dođe do nekih kresanja zbog aktualnog državnog deficita, tada se treba kresati negdje drugdje ili barem za cijelu Hrvatsku ravnomjerno, rekao je Komadina.

Fondovi sporta i kulture

On je najavio kako će Županijska skupština sutra odlučivati o osnivanju dva nova županijska fonda – za unapređivanje kvalitete u sportu i u kulturi. Cilj je nagraditi kvalitetu uspješnih sportskih klubova u vaterpolu, košarci, odbojci i rukometu kako kvalitetni igrači ne bi napuštali Rijeku, a prema kriterijima koji se predlažu, financirali bi se klubovi koji osvajaju prva tri mjesta u državnim natjecanjima i kupovima. Maksimalan iznos za osvajanje prvih mjesta je 400.000 kuna, drugih mjesta 200.000, a trećih 100.000 kuna, dok bi se dodatan novac još dobivao prema broju reprezentativaca u pojedinom klubu. Komadina kaže kako se očekuje i podrška gradova i općina, te gospodarstva tako da bi u perspektivi fond godišnje sa sadašnjih milijun kuna narastao i do deset milijuna. Naravno, nogomet je odmah ispao iz kombinacije jer Županija nema novaca za taj profitabilni sport. Što se, pak, kulture tiče, kriterije financiranja iz fonda utvrdit će za to osnovano povjerenstvo, a odobravati Poglavarstvo. Kulturnjaci će se moći i sami prijavljivati.

Tihana TOMIČIĆ