Vjesnik: 05. 07. 2004.
Terorizam težak i milijardu kuna
Do sada je Državno odvjetništvo odbilo tridesetak zahtjeva za nagodbu i svi bi se ti slučajevi s obzirom na presudu u korist obitelji Kosić, ubrzo mogli naći na sudu/ Također, potvrđena presuda »gospićkoj skupini« otvara mogućnost da obitelji žrtava s većom vjerojatnošću očekuju pozitivan ishod svojih eventualnih tužbi
ZAGREB - Obitelj ubijenog Nikole Kosića iz Podravske Slatine dobila je ovih dana presudom Općinskog suda u Zagrebu 690.000 kuna naknade na temelju privatne tužbe po Zakonu o odgovornosti države za štetu nastalu uslijed terorističkih akata.
Direktora ispostave Jugobanke u Podravskoj Slatini uhitila su dvojica vojnih policajaca 19. veljače 1992., a treći ga je usmrtio hicem u glavu. Vojni sud u Osijeku u lipnju iste godine kaznio je ubojicu Dinka Mijatovića s četiri i pol godine zatvora, koje nije izdržao do kraja jer je ukazom tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana pomilovan.
Kao i brojne druge, obitelj Kosić je najprije Državnom odvjetništvu ponudila nagodbu, i to po istom zakonu. Nagodba je odbijena uz obrazloženje da pripadnici HV-a nisu pokojnoga Kosića lišili slobode i života u svoje radno vrijeme, pa se država ne smatra odgovornom za njihovo nedjelo. Isto obrazloženje, podsjetimo, Državno odvjetništv
o dalo je u slučaju odbacivanja nagodbe s obitelji Zec. No, s obzirom na eksponiranost »slučaja Zec«, Vlada je donijela odluku o jednokratnoj pomoći sinu i kćeri ubijenih Mihajla i Marije Zec, a oni su povukli tužbu protiv države kojom su se sudski namjeravali izboriti za odštetu.Obitelj pokojnog Milana Levara dobila je nagodbu s Državnim odvjetništvom, ali ne po Zakonu o odgovornosti države za štetu nastalu terorističkim aktima, nego po Zakonu o unutarnjim poslovima, jer pokojni svjedok gospićkih ratnih zločina nije imao pripadajuću zaštitu MUP-a temeljenu na prihvaćenom zahtjevu Haaškog suda za zaštitom. Predstavnica Državnog odvjetništva tada je izričito naglasila da nagodba s Levarovima ne znači priznanje države da je država odgovorna za štetu nastalu
terorizmom, te dodala kako smatra da Levarovo ubojstvo nema obilježja terorističkog akta.Koliko je poznato, do sada je Državno odvjetništvo odbilo tridesetak zahtjeva za nagodbu prema Zakonu o šteti nastaloj uslijed terorističkih akata i svi bi se ti slučajevi, pa i mnogi drugi, s obzirom na presudu u korist obitelji Kosić, ubrzo mogli naći na sudu.
Koliko se Državno odvjetništvo ponašalo neozbiljno razmatrajući zahtjeve oštećenih obitelji, pokazuje i »slučaj Pajagić«. Diana Pajagić, kći pokojnog Petra Pajagića, jednog od financijskih menadžer u sisačkoj Ini, kojeg su otele osobe u odorama hrvatskih branitelja sredinom rujna 1991., čiji su posmrtni ostaci pronađeni u Savi i analizirani na Vojno-medicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu, odbijena je, između os
talog, jer Državno odvjetništvo kao dokaz o smrti nije priznalo DNA-nalaz VMA.Diana Pajagić poslala je zahtjev za nagodbu još u kolovozu prošle godine, a već u prvim reakcijama na njega Državno odvjetništvo proglasilo ga je kontroverznim. U obrazloženju odbijenice koju je gospođa Pajagić dobila proljetos, osim nepriznavanja dokumenata iz Srbije, kao jedan od razloga negativnog stava navodi se da ne postoji nijedan drugi podatak da je Petar Pajagić ubijen u Sisku, »osim pisanja Hrvatske ljevice«.
Pokojnikova je kći Državnom odvjetništvu dostavila podatke o jednom drugom postupku gdje postoji iskaz svjedoka odvođenja njezina oca, no Odvjetništvu to očito nije bilo zanimljivo. Naposljetku se, uz pravnu pomoć odvjetnika Čede Prodanovića, odlučila državu tužiti sudu. Potvrđena presuda »gospićkoj skupini«, u kojoj je utvrđeno da su državni dužnosnici Tihomir Orešković, Mirko Norac i Stjepan Grandić odgovorni za smrt oko 50 civila pretežito srpske nacionalnosti iz Gospića, otvara mogućnost da obitelji tih žrtava s većom vjerojatnošću očekuju pozitivan ishod svojih eventualnih tužbi.Sada se procjenjuje da bi državu ovi sporovi mogli stajati više stotina milijuna, pa i koju milijardu kuna. No, u kojem će smjeru ići ti postupci, ovisit će o rješenju Vrhovnog suda u »slučaju Kosić«, odnosno o odlukama sudaca u svakom pojedinom predmetu. Jer, na kraju, naš pravni sustav nije presedanski, ili »case law«, kao angloamerički, i odluka sutkinje Općinskog suda u Zagrebu, koja je presudila u korist obitelji Kosić, nema nikakav obvezujući učinak na druge predmete.
Željko Peratović