Vjesnik: 09. 07. 2004.
Na hrvatskim sudovima 400 tisuća neriješenih zemljišno-knjižnih predmeta
Gruntovne predmete rješava ukupno 90 sudaca od kojih se samo 15 ne bavi drugim predmetima, rekla je ministrica Vesna Škare Ožbolt, obrazlažući uvođenje referenata u njihovo rješavanje umjesto sudaca/ Prijedlog su podržale sve stranke osim SDP-a uz upozorenje da će referenti imati ovlasti sudaca iako ne moraju biti diplomirani pravnici/ Antičević Marinović: Zakomplicirat će se i sada teško provedivi postupci
ZAGREB - Pojednostavljen i ubrzan upis u zemljišne knjige, pogotovo u nespornim slučajevima koje će umjesto sudaca rješavati zemljišno-knjižni referenti, glavna je novost Konačnog prijedloga izmjena Zakona o zemljišnim knjigama o kojem je u četvrtak raspravljao Sabor.
Predstavljajući prijedlog, ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt naglasila je da je »do devedesetih tehnička opremljenost gruntovnica bila gotovo na razini Austro-ugarske monarhije«. Kada se u takve gruntovnice slilo mnoštvo predmeta u vezi s privatizacijom i otkupom stanova rješavanje predmeta postalo je toliko sporo da je 31. prosinca 2003. na dva najopterećenija suda, u Zagrebu i Splitu zabilježeno 106.312 odnosno 54.947 neriješenih predmeta, od čega je pola u vezi sa zemljišno- knjižnim odjelima, a ukupno je na hrvatskim sudovima neriješeno oko 400.000 zemljišno-knjižnih predmeta.
Koliko bi se tih zaostataka moglo riješiti uz pomoć 270 zemljišno-knjižnih referenata najbolje ilustrira podatak da »danas zemljišno-knjižne predmete rješava ukupno 90 sudaca od kojih se samo 15 ne bavi drugim predmetima«, naglasila je ministrica. U Zagrebu bi, na primjer, uz šest sudaca koji rade na milijun stanovnika, bilo angažirano i 35 zemljišno-knjižnih referenata s licencom.
Osim SDP-a prijedlog su podržale sve stranke uz upozorenje na moguće probleme koje bi mogla stvoriti nova uloga zemljišno-knjižnih referenata.
Josip Vresk (HSS) upozorio je da će oni imati ovlasti sudaca iako ne moraju biti diplomirani pravnici. Naime, referentom se postaje nakon polaganja stručnog ispita za to zvanje, i to ako se ima visoku stručnu spremu iz društvenog ili geodetskog smjera uz pet godina rada na geodetskim poslovima ili srednju stručnu spremu uz deset godina staža na tim poslovima.
Slične dvojbe iskazali su Rade Ivas (HDZ), predsjednik Odbora za pravosuđe, te Pero Kovačević (HSP) koji je upozorio i na ustavno-pravne dvojbe o položaju referenata.
Većina zastupnika je upozorila i na nužnost žurnog sređivanja katastra. Vresk je, na primjer, ustvrdio da trećina zgrada u Zagrebu nije upisana u zemljišne knjige te sugerirao Vladi da predloži novi zakon i za sređivanje zemljišnih knjiga izdvoji više novca.
SDP ovaj zakon neće podržati, obrazložila je Ingrid Antičević Marinović, jer smatra da će se predloženim izmjenama samo zakomplicirati već i sada teško provedivi gruntovni postupci: »Trostupanjsko rješavanje predmeta - rješenje, sud, viši sud - samo će sve zakomplicirati, a čak se i suđenje za ubojstvo rješava u samo dva stupnja«.
Vladin prijedlog izmjena Zakona vrlo je negativno ocijenio i Ivo Josipović, nezavisni zastupnik u kvoti SDP-a, koji ga smatra »žalosnim primjerom tretiranja prava i pravne struke, jer se cijeli koncept temelji na ocjeni da su zemljišno-knjižni predmeti nešto lagano«.
Sanja Kapetanić