Vjesnik: 14. 07. 2004.
Srbi iz BiH traže podizanje tužbe protiv Hrvatske
»Bosna i Hercegovina odavno je trebala podići tužbu protiv Hrvatske, koja je izravno odgovorna za izbijanje rata na ovim prostorima. Rat u BiH uvezen je iz Hrvatske«, tvrdi se u priopćenju Srpskog narodnog saveza
SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Nedavna izjava hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića o tome da je uvjeren kako nitko u ime države Bosne i Hercegovine ne može podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske zbog navodno počinjene agresije tijekom rata u BiH, poslužila je kao povod nizu srpskih političara u BiH da se oglase i povuku paralele između eventualne tužbe BiH pro
tiv RH, i procesa što ga je BiH 1993. godine pokrenula protiv SR Jugoslavije (sada Srbije i Crne Gore), tužeći svog istočnoga susjeda za agresiju i genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.»Bosna i Hercegovina odavno je trebala podići tužbu protiv Hrvatske, koja je izravno odgovorna za izbijanje rata na ovim prostorima. Rat u BiH uvezen je iz Hrvatske, a njegovo rasplamsavanje pomagale su brojne obavještajne službe stranih zemalja koje su aktivno pomagale muslimanske i hrvatske snage sve vrijeme rata
, a i poslije«, tvrdi se u priopćenju Srpskog narodnog saveza.I Slobodan Popović, visoki dužnosnik SDP-a u izjavi srpskim medijima u BiH tvrdi da u slučaju Hrvatske ne bi trebalo praviti izuzetak, odnosno da bi RH trebalo tužiti, ukoliko se pokaže da posto
ji visok stupanj vjerojatnosti u uspjeh toga procesa.Zanimljivo je, međutim, da većina drugih političkih čimbenika u Republici Srpskoj (RS) ima stav da BiH ne treba tužiti Hrvatsku, ali da istodobno BiH treba odustati i od već pokrenute tužbe protiv SCG »u interesu pomirenja naroda i građana«. Više je nego očito da srpski političari koriste priču o tužbi protiv RH ne bi li pojačali pritisak na središnje vlasti u Sarajevu da odustanu od tužbe protiv Beograda, za koju tvrde da je »nelegalna«, i podnesena u
ime samo jednog naroda - bošnjačkog.U tom su tonu izjave koje su dali predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Srpske radikalne stranke i Socijalističke partije RS. Zanimljiva je izjava što ju je dao Tarik Sadović, šef zastupničkoga kluba bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) u Narodnoj skupštini RS, a koji tvrdi da bi bilo jako teško pokrenuti tužbu protiv Hrvatske jer za to najvjerojatnije ne bi bilo moguće dobiti suglasnost hrvatskih predstavnika u zajedničkim institucijama države BiH.
Inače, priče o eventualnoj tužbi BiH protiv Republike Hrvatske, spominjane su još nakon kvalifikacija iz obrazloženja prvostupanjske presude generalu Tihomiru Blaškiću, a ponovno su aktualizirane nakon što je Haški tribunal podigao optužnicu protiv šestorice
visoko rangiranih vojnih i političkih dužnosnika Herceg-Bosne, optuživši ih da su sudjelovali u »zajedničkom zločinačkom pothvatu«, kojem su na čelu bili tadašnji predsjednik i ministar obrane Republike Hrvatske. Ako tužiteljstvo Tribunala uspije dokazati svoje optužbe, to bi po mišljenju nekih analitičara mogla biti osnova za tužbu protiv Hrvatske.No, objektivnije prosuđujući, treba istaknuti da eventualno podizanje tužbe BiH protiv Hrvatske nije realno iz više razloga, od kojih je samo jedan nemogućnost postizanja konsenzusa na državnoj razini o ovom pitanju. Uostalom, ne samo među Hrvatima u BiH, već i među predstavnicima srpskog i bošnjačkog naroda zagovornici podizanja tužbe su u manjini.
U komentaru sarajevskog tjednika Slobodna Bosna, ističe se da bi tužba protiv Hrvatske bila upitna i s pravnog, moralnog i političkog aspekta. Treba podsjetiti da je, iako nije upitan određeni stupanj vojnoga angažmana RH tijekom rata u BiH, krajnje nekorektno izjednačavati ulogu Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije u r
atu u BiH.Među ostalim, hrvatski i predstavnici Izetbegovićeve vlasti u Sarajevu potpisali su nekoliko sporazuma o vojnoj suradnji. Hrvatska pomoć omogućila je da na početku rata bude uspostavljena kakva-takva obrana BiH pred napadima tadašnje JNA i pobunjenih bosanskih Srba. Tijekom rata, zahvaljujući pomoći iz Hrvatske, obranjeni su prostori bihaćke enklave i spriječeno da se na tom području ponove događaji kakvi su se zbili u Srebrenici.
Naposljetku, bez vojne pomoći iz Hrvatske ne bi bile moguće oslobodilačke akcije hrvatskih i bošnjačkih snaga tijekom 1994. i posebno 1995. godine koje su preokrenule situaciju na terenu i omogućile postizanje Daytonskog mirovnog sporazuma i prekid rata u BiH.
Alenko Zornija