Novi list: 17. 07. 2004.

Vladina igra skrivača s umirovljenicima i javnošću

Polemika o alkoholu i vožnji dobro dolazi Vladi za prikrivanje činjenice da pod pritiskom MMF-a mora početi nepopularne mjere, već ovoga ljeta. Problem je, međutim, što Vlada još nema pravog gospodarskog programa

Piše: Branko Podgornik

Vladi, po svemu sudeći, nije škodilo to što su Sabor i javnost pitanje zabrane alkohola vozačima pretvorili u najvažniju temu prošloga tjedna. To je uistinu važno, ali Vlada je na pragu godišnjih odmora najavila i neke druge poteze. Oni će pogoditi ne samo vozače, nego većinu građana. Ti su neugodni potezi, na sreću Banskih dvora, ostali prikriveni »dimnom zavjesom« stvorenom oko alkohola i vozača.

Premijer Ivo Sanader, primjerice, najavio je građanima za jesen paket nepopularnih mjera, a Sabor je na prijedlog Vlade napokon zakonski regulirao i pitanje duga umirovljenicima – što je jedan od najosjetljivijih hrvatskih socijalnih i političkih problema u posljednjem desetljeću.

No, zbog nejasnog načina kako je to regulirano, za Vladu, HDZ i za vođe umirovljenika, koji su sudjelovali u pripremi zakona o dugu, bolje je da se o tome previše i ne priča. Riječ je o zakonu koji u svom nazivu uopće ne govori o povratu duga, nego o načinu »provođenja odluke Ustavnog suda« iz 1998.

U zakonu se, doduše, spominje dug umirovljenicima, ali se Vlada ničim ne obvezuje da će im vratiti novac. Obvezuje se jedino da će svakom umirovljeniku najkasnije za godinu dana izračunati iznos duga, te mu o tome poslati obavijest, na koju se neće moći žaliti.

Što će donijeti fond?

Ako budu i dobili nešto novca, umirovljenici će ga najprije morati zaraditi, putem gospodarenja vlasničkim udjelima u državnim poduzećima koje će im, kao obeštećenje, dodijeliti Vlada. Tim udjelima upravljat će poseban fond na čelu s umirovljenicima. No, zakon ne jamči da će oni dobiti vrijedna poduzeća, jer država je takve uglavnom prodala, a nitko ne jamči ni to da će vođe umirovljenika pametno upravljati svojim fondom, čak i ako dobiju dijelove vrijednih tvrtki. Stoga se ne zna hoće li taj umirovljenički fond donositi svojim vlasnicima dobitak, ili će tu biti i gubitaka.

Ako umirovljenici ne budu dobivali nikakav novac od fonda, za to neće biti odgovorna Vlada, nego oni sami – odnosno predstavnici umirovljeničkih stranaka i sindikata koji su prihvatili takvo rješenje. Vlada je tim zakonom odgovornost za povrat duga elegantno prebacila sa sebe na same umirovljenike. Njihovi vođe prihvatili su zakon po kojem povrat duga ovisi o umijeću umirovljenika da dobro upravljaju uglavnom lošim vlasničkim udjelima u javnim poduzećima. Vlada se, očito, igra skrivača s umirovljenicima i javnošću.

U sjeni saborske polemike o vožnji i alkoholu prošao je i gotovo otvoreni sukob oko prodaje »Belja«, između potpredsjednika Vlade Andrije Hebranga i moćnog HDZ-ovog zastupnika Branimira Glavaša. Zanimljivo je da se »Belje« na kraju ne prodaje po pravilima koje su odredili Vlada i Hebrang, nego pod uvjetima koje je dogovorio najmoćniji HDZ-ov čovjek u Slavoniji. Ta Glavaševa pljuska Hebrangu zasigurno neće ostati bez odgovora potpredsjednika Vlade, koji zasad šuti.

Vrh ledenoga brijega

Polemika o alkoholu fino je prikrila i Vladine neugodnosti zbog kašnjenja autoceste za Split. Vlada je za kašnjenje optužila direktora HAC-a Stanka Kovača i smijenila ga. Ljudi bliski Banskim dvorima kažu da je to samo vrh ledenoga brijega ispod kojeg se krije namjera premijera da nadležnom ministru, Božidaru Kalmeti, oduzme gradnju autocesta i prebaci je u nadležnost ministarstva pod vodstvom Marine Matulović-Dropulić, koja u građevinarstvu ima daleko veće iskustvo.

Sanader je javno demantirao nagađanja da je nezadovoljan ministrima zaduženim za gospodarstvo i da će neke zbog toga smijeniti. »Neće biti rekonstrukcije Vlade«, naglasio je. No, nije rekao da neće biti i selidbe resora.

Rasprava o alkoholu dobro je došla Vladi i kako bi prikrila činjenicu da je morala hitno praviti rebalans proračuna za drugu polovicu ove godine. Banski dvori mislili su da će restriktivne mjere početi iduće godine, a njihov cilj je zaustavljanje rasta vanjskog duga i troškova proračuna. No, pod pritiskom MMF-a Vlada mora s nepopularnim mjerama krenuti već ovoga ljeta. Na to nije spremna ni hrvatska javnost, niti HDZ-ova Vlada, koja je u Banske dvore ušla bez jasnog gospodarskog programa. Vlada zbog toga vodi igru skrivača s javnošću. Od nekih nerealnih obećanja već je odustala, ali jasne gospodarske ciljeve još nije iznijela.