Novi list: 29. 07. 2004.

RUSKI MEČELJ PRIJETI POVLAČENJEM IZ ŽELJEZARE I TRAŽI IZMJENU UGOVORA KOJA BI MU OMOGUĆILA OTPUŠTANJE VELIKOG BROJA ZAPOSLENIH

Radnici sisačke Željezare nakon dvije godine opet izlaze na ulicu?

Nadam se da nećemo morati na ulicu i ponovo proći iskustvo kao prije dvije godine, ali ako Vlada mimo našeg znanja promijeni ugovor s Mečeljom krenut ćemo u sindikalne akcije, kaže predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak

ZAGREB – Ruska tvrtka Mečelj, nakon dvije godine gospodarenja Željezarom Sisak prijeti povlačenjem iz posla i od Vlade traži izmjenu kupoprodajnog ugovora. Kako se neslužbeno doznaje, Mečelj traži izmjenu ugovora koja bi mu omogućila otpuštanje radnika, skidanje zabrane raspolaganja imovinom. Zainteresiran je i za »oslobađanje« 3,6 milijuna eura bankarske garancije, ali i neke povlastice koje ugovorom nisu definirane. Slučaj Željezare, odnosno Mečelj Željezare, trebala bi se rasplesti u narednih 14 dana. U međuvremenu, nešto manje od 1.700 radnika tvrtke, u ciklusima se šalje na godišnje odmore jer posla nema.

Više detalja o zahtjevima ruskog vlasnika, pokušali smo saznati od Nasibulle Muhatdinova, direktora Željezare, no on jučer novinarima nije bio dostupan. Poručeno nam je tek da su »pregovori u početnoj fazi«. U Ministarstvu gospodarstva potvrđeno nam je da Mečelj traži izmjene kupoprodajnog ugovora.

Jurčić: Ugovor ispoštovan

No, konkretniji razgovori s njima nisu obavljeni, a očekuje se da Mečelj Željezara dostavi poslovni plan ministarstvu koji bi bio temelj za eventualne razgovore. Neslužbeno doznajemo i kako se Mečelj nije obratio Uredu predsjednika za pomoć, iako niti ta opcija u narednim danima nije isključena. Naime, tvrtka je upravo posredstvom Ureda predsjednika, ali i na temelju zahtjeva sindikata za zadržavanjem svih radnika, dobila posao u Sisku.

»Sve odredbe kupoprodajnog ugovora su ispoštovane i Vlada im nije trebala osigurati nikakve dodatne povoljnosti. Oni su znali kakvi odnosi vladaju na domaćem tržištu. Ako traže promjenu ugovora treba im naplatiti jamstvo i izbaciti ih van, a radnicima isplatiti minimalne plaće i tražiti novog kupca«, kazao nam je Ljubo Jurčić, bivši ministar gospodarstva koji je zbog manjkave ponude bio protiv ugovaranja posla s Mečeljom. »Silom su htjeli Željezaru i dobili su je isključivo zbog jamstva da će zadržati svih 1.700 radnika. Tom su ponudom otjerali ostale kupce koji su nudili bolje uvjete«, veli Jurčić pitajući se kako će se nakon cijele priče o ulasku Mečelja u Željezaru vratiti, u slučaju njihova izlaska, dobri kupci.

Kolektivni godišnji odmor

»Prije dva dana na kolektivni godišnji poslana je Čeličana, u ponedjeljak ide Hladna prerada. Ljudi su u strahu, šalje ih se na kolektivni godišnji odmor i boje se da ih nakon povratka ne dočeka slična situacija onoj prije dvije godine, odnosno da Željezara nema vlasnika i da nema tko isplatiti plaće«, kazao nam je Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata. On ističe kako sindikat »još neće dizati tenzije, ali je njegova mobilnost na najvišoj razini«.

»Nadam se da nećemo morati na ulicu i ponovo proći iskustvo kao prije dvije godine, ali ako Vlada mimo našeg znanja promijeni ugovor s Mečeljom krenut ćemo u sindikalne akcije«, veli Mučnjak dodajući kako bi sindikat mogao prihvatiti smanjivanje broja radnika uz stimulativne otpremnine, ali otkazivanje ugovora radnicima kao tehnološkom višku – ne dolazi u obzir.

Prepoloviti, ili za četvrtinu smanjiti broj zaposlenih

Kupujući Željezaru Mečelj se obvezao pet godina zadržati 1.700 radnika. Prirodnim odljevom, u protekle dvije godine, broj zaposlenih u Željezari pao je na 1.620, no ruski vlasnik računa na značajnije otpuštanje. U jednoj verziji u Željezari ne bi ostalo više od 800, a drugoj više do 1.200 radnika. Što se tiče oslobađanja bankarske garancije od 3,6 milijuna eura, ona je ugovorena kako bi se u slučaju izlaska Mečelja moglo radnicima isplatiti tri pune ili šest minimalnih plaća i osigurati socijalni mir do pronalaska novog kupca.

Veliki zahtjevi ruskog giganta

Ruska strana zahtjeva specifične uvjete za plaćanje plina i struje, ali i da im Vlada osigura otkup ukupne proizvodnje unutar zemlje. Te pogodnosti nisu specificiranje kupoprodajnim ugovorom. Zahtjev za otkupom kompletne proizvodnje na domaćem tržištu pokazuje da Mečelj nema tržišta za plasiranje proizvoda.

Mečelj Željezara zahtjeva odgodu plaćanja utrošenje struje od čak 60 dana, dok za isporuku plina uz povlaštenu cijenu nižu za 25 posto računaju na odgodu plaćanja od 60 do 90 dana. Takve povlastice nema niti jedan veliki potrošač na domaćem tržištu.

Gabrijela GALIĆ