Novi list: 02. 08. 2004.

TROŠARINE, STRAH OD RASTA KAMATA I RANIJE UVEDENE BANKARSKE »LJETNE AKCIJE« UTJECALE NA PORAST POTRAŽNJE ZA KREDITIMA

Građani navalili na kredite

Opće je očekivanje da će još i kolovoz biti u znaku pojačanog kreditiranja, jer banke moraju potrošiti zalihe ranije uvezenog kapitala. Nakon što potroše sredstva koje su povukle prije mjera HNB-a, očekuje se znatno usporavanje kreditiranja, a neke su naznake već sada vidljive

RIJEKA – Tijekom cijelog srpnja banke u Hrvatskoj osjećale su pojačanu potražnju za kreditima. Točnije, potražnja se ne ponaša u skladu s uobičajenim sezonskim padom uvjetovanim godišnjim odmorima, već je naprotiv i veća. Građani koji su planirali uzeti kredit, odlučili su učiniti to što prije, i to iz nekoliko razloga.

Kao prvo, početkom srpnja na znatan skok potražnje, i to prije svega za auto-kreditima, utjecala je odluka Ministarstva financija o povećanju trošarina. Pojačano kreditiranje kupnje automobila primijetile su sve banke i zovu to »efektom trošarina«. Taj je efekt povećao uvoz i prodaju novih automobila. Odmah u drugoj polovici mjeseca na »trošarine« se nadovezala odluka Hrvatske narodne banke o uvođenju granične obvezne pričuve koja bankama značajno otežava zaduživanje u inozemstvu. To je, naime, potaknulo spekulacije o težem dobivanju kredita i rastu kamatnih stopa na što su građani posebno osjetljivi. Uz sve to, tu su i »crne liste« neurednih dužnika koje će s krajem godine prerasti u kompletan registar dužnika po kreditnim obvezama što će mnogim potencijalnim korisnicima kredita onemogućiti da se dodatno zadužuju. Ova zadnja dva faktora utjecala su na rast potražnje za svim drugim vrstama kredita (uz auto-kredite), naročito stambenim. Planirani kredit ljudi su požurili podići prije no porastu kamate i prije no banke saznaju baš sve o njihovim privatnim financijama, o tome koliko imaju kredita i potrošačkih kartica, te kome su sve jamci.

Još malo pa nestalo

U svemu tome još im uvijek svesrdno pomažu banke raznim ljetnim akcijama tipa »još malo pa nestalo«. Opće je očekivanje međutim takvo da će još i kolovoz biti u znaku pojačanog kreditiranja, jer banke moraju potrošiti zalihe ranije uvezenog kapitala. Nakon što potroše sredstva koje su povukle prije mjera HNB-a, očekuje se znatno usporavanje kreditiranja, a neke su naznake već sada vidljive.

Umjesto da povećavaju kamate na kredite što je najnepopularnija mjera na kojoj se gube klijenti, banke će učiniti sve da »neprimjetno« smanje kreditiranje. Primjerice, moglo bi se desiti da se postroži »kreditna sposobnost« klijenta tako što će se od njega tražiti veći prosjek plaće, jači instrumenti osiguranja, poput ponovnog uvođenja jamaca, polica osiguranja i slično.

U Erste banci bilježe pojačani interes za svojim stambenim kreditima bez jamaca uz kamatnu stopu od 4,99 posto, te s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Ti su krediti krenuli na proljeće, ponuda im je ograničena, a vrhunac su doživjeli upravo tijekom ljetnih mjeseci. Od početka godine Erste banka tako je plasirala više od 1.060 stambenih kredita u ukupnom iznosu od oko 300 milijuna kuna. Od toga se najveći dio upravo na spomenute »švicarce«, a preostali veći dio na stambene kredite vezane uz euro.

– Od uvođenja navedene posebne ponude do danas zaprimljeno je u filijalama i savjetodavnim centrima banke oko 1.400 kreditnih zahtjeva, pri čemu je veći dio obrađen, dok za određene zahtjeve klijenti prikupljaju dokumentaciju ili je njihova obrada u tijeku. Također, kreditni savjetnici za građane obavili su još niz razgovora sa zainteresiranim osobama za navedene kredite, za kojima je interes i dalje izuzetno velik, poručuju u Erste banci.

Privlačenje novih klijenata

Za usporedbu, tijekom cijele 2003. godine Erste&Steiermärkische banka plasirala je ukupno oko 1.000 stambenih kredita u iznosu od približno 300 milijuna kuna, što znači da je ove godine broj danih stambenih kredita duplo veći nego lani, a uvelike su tolikoj potražnji pridonijeli upravo ljetnim mjeseci, obilježeni specijalnim akcijama. U Hypo Alpe-Adria banci također su potvrdili pojačani interes za stambenim kreditima uz valutnu klauzulu u švicarskim francima i uz kamatnu stopu od 4,75 posto. Te je kredite banka uvela uvela početkom ljeta kao svojevrsni odgovor na potez Erste banke. I Zagrebačka te Privredna banka Zagreb klijente mame raznim sezonskim akcijama, u cilju privlačenja novih klijenata. Tako je u okviru Grupe PBZ u tijeku ljetna akcija PBZ stambene štedionice, Zaba je prigodno snizila naknade na sve stambene kredite, dok Raiffeisen banka i dalje nagradnim igrama pokušava pridobiti što veći broj vlasnika Flexi tekućih računa.

S obzirom na vrlo veliku potražnju za kreditima i ograničenu ponudu sredstava iz inozemstva, banke polako usporavaju proces odobravanja kredita jer bi u suprotnom bile prisiljene povećavati kamate. U nekim su bankama klijenti već primijetili da se proces obrade kredita produljio. Dok su se primjerice ranije krediti rješavali već u roku od dan ili dva, sada bančinim djelatnicima treba nešto više vremena. Zabilježeni su slučajevi da se potencijalnog korisnika kredita pošalje u drugu banku jer dotična banka ne želi kreditirati robu koja je kupljena u drugom hrvatskom gradu, i slično.

Aneli DRAGOJEVIĆ