Slobodna Dalmacija: 11. 08. 2004.

HRVATSKI ČASNIK ZA VEZU S HAAŠKIM SUDOM GORAN MIHALJEVIĆ NAJAVIO:

Šestorica Hrvata iz Haaga stižu u rujnu

Više neće biti novih optužnica za bosanskohercegovačke Hrvate iz Haaga i u tom dijelu haaška priča za Hrvate u BiH je završena. No zato se haaški istražitelji trenutačno nalaze u Bugojnu gdje ispituju zločine nad Hrvatima - kazao je Mihaljević

Više neće biti novih optužnica za bosanskohercegovačke Hrvate iz Haaga i u tom dijelu haaška priča za Hrvate u BiH je završena - istaknuo je hrvatski časnik za vezu s Haaškim sudom Goran Mihaljević. Međutim, kako je istaknuo, haaški istražitelji se trenutačno nalaze u Bugojnu i uskoro će, već za nekoliko dana, ispitati okolnosti zločina nad Hrvatima.

Među osumnjičenima je i već duže vrijeme spominjani Dževad Mlaćo, ratni načelnik Bugojna, kao i njegovi suradnici koji će dati iskaz istražiteljima. Ove podatke Mihaljević je iznio prigodom boravka u rodnom Livnu na Hercegovačkoj televiziji Mostar. Isto tako objasnio je i slučaj posljednje šestorice Hrvata koji su otputovali u Haag kojima nije dopušteno da se brane sa slobode.

— Kada je u pitanju Haag i nove optužnice za bh Hrvate, priča je završena. Međutim, nas čeka dosta posla na pomoći Tužiteljstvu pri osiguranju svjedoka, ali i određenih dokumenata iz razdoblja travnja 1993. do lipnja 1994. godine. Mi smo već osigurali oko devedeset svjedoka za početak suđenja brigadiru Armije BiH Amiru Kuburi, te generalu Enveru Hadžihasanoviću i Mehmedu Alagiću te pored toga čekamo i suđenje generalu Seferu Haliloviću za akciju Neretva 93 i u tom smislu smo osigurali oko sedamdeset svjedoka - istaknuo je Mihaljević.

Dodao je kako se uzimaju iskazi osumnjičenih za slučaj u Bugojnu u kojem su se događali sustavni zločini.

— Bugojno je specifično po tome što su se svi zločini uglavnom događali u jednom danu ili prostoru i tim bi završavali. Međutim, u Bugojnu imamo jednu situaciju da su se zločini vršili kontinuirano iz dana u dan i to nekoliko godina. Tamo je jednostavno zatirano sve što ima hrvatski predznak - kazao je hrvatski časnik. Istakao je i to kako nije zadovoljan istraživanim radnjama na ovom slučaju dodavši kako su mnoge institucije zakazale, a osobito Županijsko tužiteljstvo u Travniku. Dodao je i to kako razumije zašto kod Bošnjaka vlada zavjera šutnje, ali ne razumije obavještajce hrvatske komponente te mu nije jasno da oni nemaju podatke o tome što je s nestalim Bugojancima.

Mihaljević je naglasio kako je haaška tužiteljica Carla del Ponte dala rok bosanskohercegovačkim Hrvatima da pribave dokumente i zapisnike sa sjednica vlade Herceg-Bosne i ostalu dokumentaciju koja je dosta oskudna i uglavnom nije adekvatno zbrinuta, tako da se dosta takvih dokumenta nalazi po privatnim arhivama i izvan BiH.

Ustvrdio je i to kako nitko nije osuđen za genocid i taj teški sudski postupak dokazivanja najvjerojatnije čeka dva najtraženija ratna bjegunca Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Kada je u pitanju puštanje na slobodu Jadranka Prlića, Brune Stojića, Berislava Pušića, Valentina Ćorića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, kazao je kako je Raspravno vijeće donijelo odluku o njihovu puštanju na slobodu do početka suđenja, što je tužiteljstvo u početku i prešutno prihvatilo, ali je dan prije kolektivnog odmora podnijelo prigovor tako da je sve prolongirano za rujan.

Oni će najvjerojatnije i biti pušteni u rujnu, ali pod uvjetom da se svakodnevno javljaju, da ne daju nikakve izjave i eventualno utječu na svjedoke te mogu boraviti samo u Zagrebu, ali ne i u BiH.

Zoran ZEKIĆ