Vjesnik: 18. 08. 2004.

Proračunski rashodi u idućoj godini 87,3 milijarde kuna

ZAGREB - Zbog ljetnih godišnjih odmora, intenzivniji rad na izradi državnog proračuna za sljedeću godinu počet će tek potkraj kolovoza i u rujnu, doznaje Vjesnik u Ministarstvu financija.

»Ministarstvo financija je već počelo rad na proračunu za 2005. godinu, no rad na njemu će se intenzivirati tek nakon završetka godišnjih odmora, krajem ovog i tijekom sljedećeg mjeseca«, kazali su nam u Katančićevoj.

Dodali su i da zbog toga još ne mogu govoriti o detaljima proračunske konstrukcije za iduću godinu, no naglašavaju kako će proračun biti usvojen u zakonskom roku, što znači da će se Hrvatski sabor o njemu izjasniti tijekom studenoga. Naglašavaju i da će brojke u njemu morati slijediti put fiskalne konsolidacije, zacrtan u nedavno objavljenim Fiskalnim projekcijama za razdoblje do 2007. godine.

Tim se dokumentom ukupni prihodi središnje države u 2005. godini postavljaju na 86,36 milijardi kuna, što je 5,2 posto više nego u ovoj godini. Gledano po vrstama prihoda, državna bi blagajna iduće godine od poreza trebala prikupiti 52,5 milijardi kuna, ili 8,9 posto više nego ove godine. Pritom je prihod od poreza na dohodak projiciran na 3,3 milijarde kuna, što je 7,5 posto više u odnosu na ovu godinu, dok su prihodi od poreza na dobit postavljeni na 3,53 milijarde kuna, ili gotovo 10 posto više nego ove godine. Prihodi od PDV-a, čija se opća stopa od 22 posto u 2005. neće mijenjati, očekuju se u iznosu od 32,96 milijardi kuna, što je 8,2 posto više nego ove godine. Kao razlozi ovakvom rastu poreznih prihoda navode se jačanje gospodarske aktivnosti i intenzivnija borba protiv sive ekonomije, koja bi trebala dobiti zamah ponovnim osnivanjem Financijske policije.

Kada je riječ o trošarinama, država od ovih posebnih poreza sljedeće godine planira ubrati 9,64 milijarde kuna, ili 15,3 posto više nego ove godine. Kao razlozi ovom skoku u Fiskalnim projekcijama navode se promjene u trošarinama na automobile, naftu i duhan. Planira se i rast socijalnih doprinosa za više od dvije milijarde kuna u odnosu na ovu godinu.

Rashodna strana središnjeg proračuna (bez otplate zaduženja) iduće bi godine trebala težiti 87,31 milijardu kuna, što je 4,7 posto više nego ove godine.

Smanjenje izdvajanja planira se i za masu plaća zaposlenih u državnoj upravi, kao i za izgradnju autocesta. S druge strane, više novca nego dosad trebali bi dobiti obrazovanje i znanost. Dodajmo ovome da je Međunarodni monetarni fond u dokumentima koji prate najnoviji stand-by aranžman upozorio i na važnost smanjivanja socijalnih izdataka.

Cilj fiskalne politike u sljedećoj godini bit će smanjenje deficita opće države, u koju ulaze i izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava, s ovogodišnjih 4,5 posto na 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda.

Naglasak na financiranju proračunskoga manjka u 2005. će biti na prihodima od privatizacije, od kojih država planira prikupiti četiri milijarde kuna. Najveći dio toga u državnu će se blagajnu sliti od nastavka privatizacije Ine i HT-a, tvrde u Ministarstvu.

Dodajmo ovome da su ove projekcije u Katančićevoj radili uz pretpostavku ubrzanja gospodarskog rasta u idućoj godini na 4,3 posto te uz očekivanu prosječnu inflaciju od 2,7 posto.

Adriano Milovan