Vjesnik: 21. 08. 2004.
Dokumentacija Herceg-Bosne
prebačena u HIS, pa u Državni arhivVjesnikov izvor tvrdi da je dokumentacija stigla iz Mostara u Hrvatsku dva puta - 1997. i 1998. godine - a brigu o njoj preuzeli su tadašnji ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman i tadašnji pomoćnik ministra obrane za sigurnost Markica Rebić / Dio arhiva najvjerojatnije je još u MORH-u
ZAGREB - Potraga za dokumentima Herceg-Bosne i HVO-a koje je haaško tužiteljstvo zatražilo od vlasti Federacije BiH najvjerojatnije neće uroditi plodom u BiH, nego će se, kako je u četvrtak izjavio hrvatski časnik za vezu BiH s Haaškim sudom Goran Mihaljević, pomoć morati potražiti od Zagreba.
Mihaljević je pretpostavio da je dio traženih dokumenata u hrvatskom ministarstvu pravosuđa, Hrvatskom državnom arhivu i Uredu predsjednika Republike.
Dokumentacija, među kojom su i dokumenti korišteni u obrani generala Tihomira Blaškića, ali i oni kojim je haaško tužiteljstvo raspolagalo u predmetima Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele, prebačena je, doznaje Vjesnik, iz Mostara u Hrvatsku dva puta - 1997. i 1998. godine. Vjesnikov izvor, koji je sudjelovao u razvrstavanju te dokumentacije, kaže da su brigu o građi HVO-a i Herceg-Bosne u Hrvatskoj preuzeli tadašnji ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman i tadašnji pomoćnik ministra obrane za sigurnost Markica Rebić. Dio dokumentacije pohranjen je u splitskoj ratnoj luci Lori, a dio je smješten u podrumu HIS-ove zgrade na Kunišćaku u Zagrebu.
Naš izvor ne zna čijom je odlukom, odnosno čijim dogovorom i zašto ta dokumentacija uopće prebačena iz BiH u Hrvatsku, ali pretpostavlja da se tako željelo spriječiti da snage međunarodne zajednice, kao što se to dogodilo u slučaju Hercegovačke banke, dođu do tih dokumenata.
Za kratkotrajnog mandata Ozrena Žuneca na čelu HIS-a 2000. godine, sva dokumentacija iz Mostara u HIS-u je razvrstana, odnosno stručno arhivirana i u skladu s pravilima koje je odobrio tadašnji Vladin savjet za suradnju s Haaškim sudom davala se na ograničen uvid odvjetnicima haaških optuženika i haaškom tužiteljstvu.
Bilo je, kaže, prijedloga da se tako sređena dokumentacija vrati u Mostar pa da se tamošnje vlasti »hrvaju« sa zahtjevima iz Haaga - tomu je navodno bio sklon i Žunec - ali se Savjet za suradnju s Haaškim sudom, na čijem je čelu bio Goran Granić, tomu oštro suprotstavio.
Takav stav Račanove vlade o nepomišljanju vraćanja arhiva drugoj državi stajao je tu vladu, među ostalim, i stalnog pritiska i optužbi odvjetnika haaških optuženika Mladena Naletilića Tute, Paška Ljubičića i Darija Kordića, da im se ne ustupaju traženi dokumenti, a da istodobno haaško tužiteljstvo raspolaže dokumentima.
Kada je na Žunecovo mjesto došao Damir Lončarić, 2000. godine Tomislav Karamarko, tadašnji predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, potpisao je rješenje kojom se ta građa prebacuje u Hrvatski državni arhiv.
Dio dokumentacije koji nije bio prebačen u HIS još bi, pretpostavlja se, mogao biti u MORH-u.
Željko Peratović