Vjesnik: 24. 08. 2004.
Sve masovniji prosvjedi istoka Njemačke
Sporne reforme osobito će teško pogoditi istok zemlje, gdje stopa nezaposlenosti iznosi oko 18,5 posto, dvostruko više nego u zapadnim pokrajinama
ZAGREB - Prosvjedi protiv reformskih mjera njemačke od ponedjeljka do ponedjeljka okupljaju sve više ljudi: u ponedjeljak, četvrti u nizu, okupljanja su održana u čak 140 gradova, uglavnom u istočnom dijelu zemlje.
Glavni cilj prosvjeda je reforma tržišta rada pod nazivom Hartz IV (nazvana po Volkswagenovom direktoru Peteru Hartzu koji je predsjedao komisijom koja je donijela prijedloge reforme). Prema mjerama koje će na snagu stupiti početkom sljedeće godine, smanjit će se naknade za dugotrajno nezaposlene, što će pogoditi brojne obitelji, prije svega na istoku zemlje, gdje stopa nezaposlenosti iznosi oko 18,5 posto, dvostruko više nego u zapadnim pokrajinama.
Zato je razumljivo da su prosvjedi i revolt koncentrirani na područje bivšega DDR-a: prošlog tjedna na zapadu zemlje prosvjedovalo je ukupno oko 6000 građana, dok je na istoku na ulice izišlo čak 85.000. Razlika u odzivu ukazuje i na bitnu razliku u mentalitetu - zapadni su Nijemci spremni prihvatiti reformu kao nužan korak u vraćanju konkurentnosti posrnulom gospodarstvu, dok istoč
ni očito nemaju povjerenja da će do toga doći.»Nova podjela Njemačke«, na koju već upozoravaju novinski komentatori, ima i drugih uzroka osim neproporcionalne distribucije nezaposlenih. Nezaposleni na istoku, koji se mogu pomiriti s činjenicom da će, kao i svi, morati iskoristiti ušteđevinu ili policu životnog osiguranja prije nego što se kvalificiraju za državnu pomoć, a ni ne prihvaćaju da će mjesečno primati 14 eura manje od svojih zapadnonjemačkih sugrađana.
Vlasti smatraju da su svoj obol širenju panike dali i mediji zastrašujućim pričama o obiteljima koje su državnim inspektorima morale predati i dječje »kasice-prasice«. Razmjere straha prilično dobro ilustrira i podatak objavljen u ponedjeljak da su u istočnom gradu Eisenachu skloništa za životinje pune ljubimaca koje su vlasnici napustili pripremajući se za mjere štednje.
Trezveniji analitičari krivnju za bujanje takvih novinskih izvještaja pripisuju vladi koja javnosti nije jasno predstavila opseg reformi niti je pravodobno reagirala na početak prosvjeda.
Organiziranjem masovnih okupljanja baš ponedjeljkom organizatori - sindikati, ljevičarske lobističke skupine i reformirani komunisti - htjeli su nametnuti usporedbe s tradicionalnim »prosvjedima ponedjeljkom« kojima su istočni Nijemci pridonijeli urušavanju komunističkog režima i padu Berlinskog zida. Vlada je odbacila takve paralele i objavila da - nakon nekoliko kompromisa - neće dalje prilagođavati paket mjera i pozvala građane na strpljenje jer će se vremenom smanjiti nezaposlenost, a njihovi st
rahovi pokazati kao neopravdani. Organizatori prosvjeda nadaju se da će kancelar Gerhard Schröder popustiti prije rujanskih izbora u pokrajinama Brandenburgu, Saskoj i Saarlandu na kojima socijaldemokrate, prema prognozama, očekuju teški porazi.Julijana Štrbić