Vjesnik: 28. 08. 2004.

Drnovšek: Granica na Dragonji ako se uvaži sporazum s Račanom

Prema tom sporazumu zaseoci južno od Dragonje doista bi pripali Hrvatskoj, ali to je protuteža za izlaz Slovenije na otvoreno more te granicu u Piranskom zaljevu po kojoj nama pripada većina zaljeva i odgovarajući dio teritorijalnog mora, rekao je Drnovšek za mariborski dnevni list »Večer«

LJUBLJANA, ZAGREB - Slovenski predsjednik Janez Drnovšek, kako prenosi Hina, izjavio je da je zadnjih sedam kilometara kopnene granice u Istri sporno i da Hrvatskoj pripadaju na osnovi nerealiziranog »parafiranog sporazuma« Drnovšek-Račan iz 2001., kojim je Slovenija dobila većinu Piranskog zaljeva i teritorijalni izlaz na otvoreno more.

»Prema tom sporazumu zaseoci južno od Dragonje doista bi pripali Hrvatskoj, ali to je protuteža za izlaz Slovenije na otvoreno more te granicu u Piranskom zaljevu po kojoj nama pripada većina zaljeva i odgovarajući dio teritorijalnog mora«, rekao je Drnovšek u razgovoru za mariborski dnevni list Večer od petka.

Tvrdnju predsjednika Stjepana Mesića da je kopnena granica između dviju država napokon određena i da još treba odrediti samo granicu na moru, Drnovšek je komentirao riječima da je to »samo želja« hrvatskog predsjednika naglasivši da je zadnjih sedam kilometara kopnene granice bilo sporno cijelo vrijeme pregovora o granici, sve od početka naše samostalnosti.

U vezi s izjavama slovenskog predsjednika treba pojasniti nekoliko činjenica. Prvo, granica na tom području ide rijekom Dragonjom, a onda njezinim odvodnim kanalom Sv. Odorika do utoka u more, dok Dragonja nastavlja starim koritom. Drugo, istina je da je za Sloveniju sporno tih sedam kilometara granične crte (potkraj devedesetih to je utvrdila i zajednička komisija suglasivši se o 663 od 670 kilometara međusobne kopnene granice). Međutim, pogrešno je vezivati »granicu na Dragonji« s parafiranim pa odbačenim sporazumom Račan-Drnovšek.

I prije tog sporazuma, kao i u vrijeme osamostaljenja dviju država, to područje do Dragonje odnosno kanala Sv. Odorika bilo je pod sudskim, upravnim i policijskim nadzorom Hrvatske. Slovenija svoje težnje temelji na pripadnosti tog područja katastarskim općinama Piran i Kaštel iz 1910., međutim katastar je samo jedan od elemenata kojim se utvrđuje granična crta. Dakle, neovisno o tom sporazumu granica između dviju država do daljnjeg ostaje na kanalu Sv. Odorika.

I treće, s obzirom na to da nitko u Hrvatskoj više i ne pomišlja aktualizirati sporazum Račan-Drnovšek, a imajući u vidu da on nije proizveo nikakve pravne učinke, do konačne granične crte na tom području dvije države mogu doći izlaskom pred sud trećega, arbitražom, za što se Hrvatska davno izjasnila, a Slovenija to i dalje odbija.

I, na kraju, nije istina da je ta granica, kako tvrdi Drnovšek, bila sporna cijelo vrijeme od osamostaljenja dviju država. Slovenija je, naime, stalno to ponavljamo, 29. listopada 1991. u Ljubljani hrvatskom izaslanstvu uručila Nacrt ugovora o međusobnoj granici kojim granica teče donjim tokom rijeke Dragonje (kanalom Sv. Odorika) i sredinom Piranskog zaljeva do talijanske granice. (Marko Barišić/Hina)