Vjesnik: 30. 08. 2004.

Strancima samo vremenski ograničena zabrana vlasništva nad nekretninama

ZAGREB - Može li Hrvatska u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji izboriti ograničenja vlasništva stranaca nad nekretninama odnosno zemljištem? Predsjednik Stjepan Mesić ukazao je nedavno na primjer Danske, u kojoj vlasnici farmi mogu biti samo Danci, kao cilj o kojem trebaju razmišljati i hrvatski pregovarači ne bi li se spriječila »rasprodaja« hrvatskih nekretnina strancima, poglavito otoka i poljoprivrednog zemljišta. Bivši ministri vanjskih poslova i europskih integracija Tonino Picula i Neven Mimica rekli su u razgovoru za Vjesnik da Hrvatska nema izgleda izboriti trajnu zabranu vlasništva stranaca nad nekretninama koju je posljednja uspjela izboriti Malta u posljednjem krugu proširenja EU-a. Inače, Malta je s tridesetak izborenih iznimaka od skupnih pravila EU-a neformalno proglašena »šampionom iznimaka«, a uz nju veći broj iznimaka izborile su i Poljska i Litva.

No, i Mimica i Picula tvrde da je Malti zabranu vlasništva stranaca uspjelo ishoditi jer je vrlo mala i zbog toga relativno nezanimljiva većim zemljama. Oba bivša ministra smatraju da je maksimum koji Hrvatska u pregovorima može postići vremenski ograničena zabrana vlasništva stranaca nad poljoprivrednim zemljištem, i to uz vrlo dobre pregovarače i povoljne političke okolnosti.

To je u posljednjoj rundi proširenja EU-a, na primjer, uspjelo Poljacima i Mađarima, dok Slovencima nije. Stoga su u Sloveniji čak i prije stupanja u članstvo stranci mogli bez ikakva ograničenja kupovati nekretnine, čak i poljoprivredno zemljište, što je imalo vrlo loš odjek u slovenskoj javnosti.

No, da bi se izborila i takva vremenski ograničena zabrana, napominje Picula, potrebno je prije pregovora u potpunosti urediti zakonodavstvo na tom području. U suprotnom, ako ostane trenutačno stanje, europski pregovarači nastupit će s pozicije »vi sada imate kaos, a mi vam nudimo uređeno stanje«, upozorava Picula.

On također smatra kako bi hrvatski pregovarači trebali upozoriti da je Hrvatska već pokazala susretljivost na nekim sličnim područjima, na primjer odustavši od proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu, pa je se ne bi trebalo prisiljavati na potpunu liberalizaciju na području vlasništva stranaca nad zemljištem.

Neven Mimica smatra da se rasprodaja najvrijednijih dijelova zemlje strancima može spriječiti i nekim drugim potezima, na primjer zabrani vlasništva stranaca nad nekretninama koje su službeno proglašene nacionalnim prirodnim i kulturnim dobrima, što se ne protivi zakonodavstvu Unije.

Takva zabrana i sada postoji, na primjer, u nacionalnim parkovima. Pritisak interesa stranaca, pogotovo u priobalju, može se smanjiti i uz pomoć strožeg prostornog planiranja, koje bi ograničilo gradnju uz samu obalu i tako zemljište uz Jadran učinilo manje atraktivnim za strance. Mimica također smatra da se Unija vjerojatno ne bi protivila ni uvođenju prava prvokupa države, na primjer, za otoke koji su u privatnom vlasništvu.

Prema neslužbenim informacijama, Vlada razmišlja o povlačenju takva poteza, ali i zakonskim rješenjima koja bi, barem na neko vrijeme, omogućila zabranu strancima da kupuju poljoprivredno zemljište. No, službenih informacija o tome još nema.

Glasnogovornik Vlade Ratko Maček nije se želio upustiti u komentar Mesićeve izjave rekavši samo da »sukladno potpisanim međunarodnim sporazumima hrvatski građani, kao i građani EU-a na cijelom prostoru Unije i Hrvatske, mogu stjecati vlasništvo nad nekretninama prema načelu reciprociteta, što znači da hrvatski građani mogu stjecati nekretnine u zemljama čiji građani to pravo imaju u Hrvatskoj«.

Tako, na primjer, Slovenci i Česi ne mogu stjecati nekretnine u Hrvatskoj, jer ni hrvatski građani ne mogu u njihovim zemljama postati vlasnici nekretnina. No, državljani SAD-a mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj jer i Hrvati u SAD-u mogu kupovati nekretnine bez ikakvih ograničenja.

Sanja Kapetanić