Vjesnik: 01. 09. 2004.
Svjedoci protiv hrvatske države
U Državnom odvjetništvu ocjenjuju da su zahtjevi uglavnom ujednačeni i odgovaraju odredbama Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga/ Šteta se mjeri duševnom boli, zahtjevom za uzdržavanje djece čiji je roditelj ubijen ili onemogućen u uzdržavanju obitelji
ZAGREB – Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uputilo je ovih dana obavijest Vladi da su podneseni zahtjevi za naknadu štete osoba pogođenih ratnim operacijama u kojima su obitelji i druge ovlaštene osobe izgubile očeve, majke, sinove, braću. Zahtjevi se odnose na to da je Mirko Norac pravom
oćno osuđen na 12 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Gospiću i okolici 1991. godine.Mnogi od zahtjeva za naknadu štete podneseni su oslanjajući se na obrazloženje presude u kojoj je riječ o 25 ubijenih osoba koje su identificirane, a spominje se još toliko imena zatočenih i nestalih osoba. U Državnom odvjetništvu ocjenjuju da su zahtjevi uglavnom ujednačeni i odgovaraju odredbama Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga
tijekom Domovinskog rata.S obzirom na to da su tri zahtjeva podnesena prije pravomoćnosti presude, Državno odvjetništvo je sve te slučajeve uzelo u rad. Obrađuje se svaki odštetni zahtjev posebno, no konačno će rješenje biti doneseno na jedinstven način.
Naši sugovornici podsjećaju na Vladinu odluku prema kojoj se naknada štete, umjesto na četrdeset limitira na 200 tisuća kuna za izgubljeni život. Odluku o osnovanosti odštetnih zahtjeva donosi Državno odvjetništvo, a s obzirom na to da je riječ o zahtjevi
ma koji prelaze zakonske iznose tužitelji su o tome morali obavijestiti Vladu.»Mora se znati da će dovršenje pokrenutih kaznenih postupaka u slučaju optuženja za ratne zločine dovesti i do novih građanskih parnica s novim novčanim zahtjevima prema Republici Hrvatskoj«, kaže glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Podsjeća da je u slučaju Paulina Dvora 18 žrtava, u slučaju Lora dvije, u Medačkom džepu dvadesetak, a u Kninu još neustanovljen broj žrtava. Svi ti procesi koji se vode pred nacionalnim sudom zapravo znače da će po pravomoćnosti presude biti otvorena zakonska mogućnost za podnošenje zahtjeva za naknadu štete protiv počinitelja.
A šteta se, kaže zakon, mjeri duševnom boli, zahtjevom za uzdržavanje djece čiji je roditelj ubijen ili na drugi način onemogućen u uzdržavanju obitelji.
»Posebno će biti složen postupak nakon obnove suđenja za slučaj Lora. Najnoviji zahtjevi u vezi s presudom Norcu dovest će 16 svjedoka za zbivanja u Lori iz Srbije i još 16 iz Bosne i Hercegovine. Svi oni zajedno "žrtve" su postupaka optuženika u tom predmetu«, upozorava Mladen Bajić.
Pravno gledajući to onda znači da ako jedan od osmorice optuženih u tom spisu bude oglašen krivim, ako presuda postane pravomoćnom, svi ti svjedoci mogli bi postati tužitelji protiv hrvatske države.
Ista stvar dogodit će se nakon dovršetka suđenja za Medački džep, odnosno za zbivanja u Kninu nakon operacije »Oluja«.
Sve to zajedno znači da će se i hrvatski proračun morati suočiti sa svom dramatikom zbivanja koja su za legalnih vojnih operacija vođena pod okriljem obrambenog rata.
Zasad se ne spominju hrvatski državljani koji su tijekom Domovinskog rata bili izloženi ratnim zločinima čiji su počinitelji, također bili hrvatski državljani. Recimo, gotovo je zaboravljeno da je hrvatski državljanin Milan Martić, 2. svibnja 1995. s hrvatskog teritorija bombardirao Zagreb i pritom ubio ili ranio desetke ljudi. Što će za hrvatski proračun značiti zahtjev članova obitelji tih stradalnika?
Pravomoćna je i presuda protiv Milana Babića, a dobro se zna da je pod njegovim »zapovjedništvom« počinjeno bezbroj zločina nad hrvatskim državljanima, Hrvatima, koji također imaju pravo na naknadu štete.
To je kontekst u kojem Državno odvjetništvo mora računati na to da će Vladu obavještavati o odštetnim zahtjevima građana koji su u Domovinskom ratu stradali na način koji nije podrazumijevao ni oslobođenje zemlje niti provođenje ratnih naloga zapovjedništva Hrvatske vojske u to vrijeme.
A bit će i zahtjeva za naknadu štete koju su počinili hrvatski državljani makar su u vrijeme počinjenja kaznenog djela bili na agresorskoj strani.
Vlado Rajić