Slobodna Dalmacija: 02. 09. 2004.

JOSIP PUPIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKOG SINDIKATA TELEKOMUNIKACIJA:

Vlasnici HT-a dijele milijarde, a planiraju otpustiti 700 radnika

Prema planu poslovanja, Hrvatski Telekom u ovoj godini planira smanjiti broj radnika za 1064. Međutim, kako se najave o smanjenju pretvaraju u otpuštanja, sindikati HT-a najavili su od 9. do 15. rujna prosvjede u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a u slučaju nepostizanja dogovora s Upravom prijete općim štrajkom, o čemu smo razgovarali s predsjednikom Hrvatskog sindikata telekomunikacija Josipom Pupićem.

— Treba podsjetiti da je u siječnju, od planiranih 1064 radnika, njih 346 otišlo iz tvrtke uz stimulativne otpremnine koje su u prosjeku iznosile oko 200 tisuća kuna. To je model s kojim smo se mogli složiti, a i radnici su bili zadovoljni. No, u srpnju, bez ikakva dogovora i razgovora sa sindikatima, direktor za nepokretne komunikacije Manfred Ohl, očito uz suglasnost Uprave HT-a, traži od podređenih utvrđivanje imena i prezimena "suvišnih" radnika iz skupine održavanja i izgradnje mreže - pojašnjava Pupić.

Riječ je o preostalih 700 radnika, zbog čijeg otpuštanja i najavljujete prosvjede?

— Da. Točnije, oni su utvrdili da je višak 682,7 radnika, vidite čak se nisu potrudili zaokružiti broj, nego su uzeli postotke. Po tome se vidi koliko im ljudi znače! To je igra sudbinama, ali - neće proći. Ti radnici, a riječ je usko specijaliziranim zanimanjima na izgradnji i održavanju telefonske mreže, ako odu iz HT-a više se nigdje ne mogu zaposliti, jer nema konkurencije kod koje mogu prijeći. Otpušteni će radnici pasti na leđa državi.

Nisu li u HT-u najavljivali prekvalifikacije i doškolovanja kadrova koji se pokažu viškom?

— Planom poslovanja za 2004. godinu predviđena su u tu svrhu 42 milijuna kuna, no još ni jedna kuna nije za to utrošena. U HT-u već godinu dana nema člana Uprave zaduženog za ljudske resurse, a već dva mjeseca nemamo izvršnog direktora za usavršavanja i prekvalifikacije.

Je li upitna sigurnost ostalih radnika?

— Bez daljnjega. Ja to nazivam "spiralom smrti". Ako otpustite 700 radnika koji su izvršitelji, morate voditi računa da oni imaju svoje voditelje, oni nadređene i tako dalje. Mi uporno tražimo od Uprave dinamiku zadržavanja radnika i načine prekvalifikacija, ali odgovora nema. Pitamo se je li nužno otpustiti 700 radnika, čiji je trošak oko 70 milijuna kuna na godišnjoj razini, dok će HT ostvariti u ovoj godini dobit od dvije milijarde kuna?

Kako će se eventualni opći štrajk u HT-u odraziti na telekomunikacijski sustav u RH, ali i građane?

— Zasad nećemo dirati TK sustav. Ne želimo uništavati tvrtku, niti građanima uskraćivati telekomunikacijske usluge. Najprije pokrećemo prosvjede, i to osim u ova četiri grada, i u ostalim županijama. To su probni baloni, prosvjedi protiv HT-a i Vlade RH, koji u slučaju nepostizanja dogovora mogu završiti općim štrajkom.

Vaša je ljutnja u velikoj mjeri usmjerena na hrvatsku Vladu, vlasnika 49 posto dionica HT-a?

— Vlada je najodgovorniji faktor jer ima mogućnosti utjecati na većinskog vlasnika. Osobito smo ljuti na Vladu što je izvukla zadržanu dobit HT-a i na taj način, očigledno, nešto treba dati Deutsche Telekomu. Bojimo se da je to novi paket dionica, dakle zeleno svjetlo za drastičnija otpuštanja radnika.

O kolikom je iznosu izvučene dobiti riječ?

— Oko četiri milijarde kuna, od čega su po dvije milijarde podijelili DT i Vlada. To je novac koji je bio namijenjen za kapitalne investicije poput zadržavanja postojećeg broja radnika i zapošljavanja novih. To nije, a mogao je, učinio bivši ministar Mato Crkvenac, ali Ivan Šuker jest.

Marijana CVRTILA