STANDARD Zbog vala poskupljenja - komunalija, vode, cigareta - građani će na jesen teško podmiriti osnovne životne troškove

Stalni rast cijena naftnih prerađevina, i do 20 posto skuplje cigarete, više cijene plina, vode i odvoza smeća te do 70 posto skuplji kompleti školskih udžbenika mjesečne izdatke obitelji prema nekim će procjenama povisiti za čak 400 kuna. No, ni tu nije kraj cjenovnog udara jer bi za koji dan, prema najavama proizvođača, poskupjeti mogli mliječni proizvodi, kruh i meso, ali i gradski prijevoz. Stoga ne čudi što čak 40 posto Hrvata, pokazalo je Večernjakovo istraživanje, nije sigurno da će od jeseni moći podmiriti osnovne račune. Zna li se da prosječno kućanstvo ima najmanje jedan kredit, a da od prosječne plaće uspije podmiriti tek 70 posto mjesečnih izdataka, razumljiv je strah od jesenskog poskupljenja života.

– S obzirom na sva poskupljenja i približavanje sezone grijanja, pesimizam građana je razumljiv. Proteklih se godina potrošnja pokrivala uglavnom iz kredita, no kako su od 2003. godine zbog restrukturiranje monetarne politike nenamjenski krediti poskupili, za mnoge su postali nedostupni – objašnjava ekonomski savjetnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir. U prvoj godini rada neke vlade, ističe, građanima se najavi umjereni rast plaća i njihovo zamrzavanje, što na njih djeluje tako da se, kaže Švigir, odreknu svakog luksuza i kupuju samo najnužnije.

– Vlada itekako može utjecati na cijene jer još ima vlasnički udio u monopolističkim poduzećima. Može, na primjer, Ini odrediti profitnu marginu te spriječiti HEP da diže cijene – ističe M. Švigir i dodaje da Vlada može utjecati na standard i kroz porezno-proračunsku politiku. Primjerice, javnom sektoru može ponuditi rast plaća vezan za porast troškova života. Predloženim sindikalnim mjerama Vlada bi, međutim, standard mogla zaštiti kratkoročno, no dugoročno rješenje, smatra Švigir, nije moguće bez gospodarskog razvoja i rasta zaposlenosti.

Oni koji su i išli na ljetovanje, trošili su, izgleda, minimalno jer gotovo 70 posto građana nije potrošilo više od 1500 kuna.