Vjesnik: 08. 09. 2004.

Milošević nezadovoljan neuvjerljivim iskazom Smilje Avramov

Svjedokinja je rekla da je Milošević bio opsjednut idejom o očuvanju SFRJ, a za njezin raspad optužila je Slovence i Bošnjake, koji su »počinili velika zvjerstva nad JNA«, a najviše hrvatsku emigraciju/ Također, kazala je da je Jugoslavija od 1945. do 1990. bila na rubu građanskog rata

HAAG/ZAGREB - Umirovljena profesorica međunarodnog prava iz Beograda Smilja Avramov, u utorak se pojavila kao prvi svjedok obrane na haaškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, a njezino ispitivanje vodi branitelj po službenoj dužnosti Steven Kay.

Milošević je na početku sjednice ponovo prosvjedovao zbog odluke Suda da mu za branitelje postavi Stevena Kaya i Gillian Higgins, dosadašnje »prijatelje suda«.

»Inzistiram da mi vratite moje pravo na obranu«, kazao je Milošević nakon čega ga je predsjedavajući sudac Patrick Robinson prekinuo i uputio da podnese žalbu.

Milošević će moći ispitivati svjedoke obrane tek nakon branitelja, ako mu Sud to dopusti, a branitelji imaju sve ovlasti u vođenju obrane i izboru svjedoka.

Profesorica Avramov u svom je iskazu potvrdila da je u vrijeme raspada SFRJ i nastanka novih država na njezinu teritoriju bila važna suradnica i pravna savjetnica optuženoga.

Rekla je da je na poziv Miloševića, svog bivšeg studenta, u ožujku 1991. bila u srpskom izaslanstvu u razgovorima s intelektualcima iz Hrvatske i kasnije na pregovorima uoči raspada Jugoslavije u Bruxellesu, Londonu i Haagu.

»Milošević je htio upozoriti na strašne posljedice raspada Jugoslavije. Bio je opsjednut idejom da Jugoslavija mora biti sačuvana«, kazala je svjedokinja.

Hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića optužila je da ju je, svjedočeći pred Sudom, dva puta spomenuo kao osobu koja je »crtala granice« za Miloševića. Istodobno je ustvrdila kako države nastale na prostoru SFRJ ni danas »nemaju pravni legitimitet, nego samo revolucionarni«, jer se njihove granice temelje na »revolucionarnim stečevinama« AVNOJ-a, a ne na međunarodnim ugovorima.

Na upit branitelja Kaya je li cilj politike i strategije Miloševića bila »Velika Srbija«, odgovorila je da nije: »Velika Srbija, to je blago rečeno smiješno. Za Miloševića nije postojalo ništa osim Jugoslavije. U Srbiji su ga optuživali za bratstvo i jedinstvo«.

U iskazu je svu krivnju za raspad SFRJ i krvavi rat pripisala drugima, počevši od Slovenaca, koji su počinili »velika zvjerstva nad JNA«, do Bošnjaka koji su počinili »stravična zvjerstva u opkoljenim vojarnama JNA u Tuzli, Sarajevu«, dok je glavnu ulogu namijenila hrvatskoj emigraciji.

»Jugoslavija je bila u krizi i na rubu građanskog rata od 1945. do 1990., kada je zabilježeno 400 terorističkih djela ustaške organizacije Hrvatski oslobodilački pokret«, rekla je Avramov citirajući svoju knjigu »Genocid u Jugoslaviji u svjetlu međunarodnog prava«. Ustvrdila je da je ta organizacija imala »presudan utjecaj na vodstvo Komunističke partije Hrvatske« te da je surađivala i sa Zapadom i s Istokom ne bi li ostvarila hrvatsku neovisnost.

Ocijenivši hrvatsko-srpske odnose ključnima za sve vrijeme postojanja Jugoslavije, sucima je predala dokument koji je sastavila u lipnju 1991. s varijantama za »rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj«.

Prva je verzija bila da Hrvati izlaze, a »srpski teritoriji ostaju u Jugoslaviji na temelju prava naroda na samoopredjeljenje«, a druga da »srpski teritoriji« budu »svojevrsni kondominij« pod zajedničkom kontrolom Hrvatske i Jugoslavije i međunarodne zajednice, uz postupno osamostaljenje, rekla je Avramov.

Na njezin potpuno nekritičan, a time i neuvjerljiv iskaz reagirao je Milošević rekavši da pitanja koja postavlja Kay nisu u skladu s njegovom koncepcijom obrane, nego još nanose štetu.

Rekao je da ne želi koristiti pravo da nakon branitelja postavlja dopunska pitanja, jer »ne želi prihvatiti mrvice koje mu se nude«.

Sudac Robinson vrlo je autoritativno vodio sjednicu prekidajući opširne odgovore vremešne profesorice i tražeći od nje da se drži postavljenih pitanja, dok je branitelja Kaya često požurivao.

Prema pisanju podgoričkih medija, na popisu 1600 svjedoka koje je pozvao Milošević nalaze se i predsjednik SCG-a Svetozar Marović i crnogorski premijer Milo Đukanović. (Hina)