Slobodna Dalmacija: 11. 09. 2004.

NAKON PRIVREMENOG OSLOBAĐANJA DUŽNOSNIKA HVO-a

Šestorka više u Haag ne ide?

Očito je da tužiteljstvo nije sigurno da će mu ono s čime već raspolaže biti dovoljno za dokazivanje krivnje šestorici bh-Hrvata. Zato su i tražili službenu dokumentaciju HVO-a i HR Herceg-Bosne. No time tužiteljstvo zapravo čini veliku uslugu optuženicima jer će iz te arhive biti vidljivo da nije postojalo udruživanje u "zločinački pothvat"

MOSTAR - Šest visokih dužnosnika HR Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Valentin Ćorić, Berislav Pušić, Slobodan Praljak i Milivoj Petković pušteni su na slobodu iz haaškog pritvora do početka suđenja. Kad će suđenje početi, još se ne zna. Možda prođe više od dvije godine. U međuvremenu tužiteljstvo nastoji pribaviti što više dokaza protiv njih.

Očito je, naime, da tužiteljstvo nije sigurno da će mu ono s čime već raspolaže biti dovoljno za dokazivanje krivnje. Iako je istraga vođena godinama, napisana optužnica, okrivljeni bili pritvoreni, Carla del Ponte, glavna tužiteljica Haaškog suda, traži svu službenu dokumentaciju HVO-a i HR Herceg-Bosne iz razdoblja koje tretira optužnica. Ovih dana tu dokumentaciju će dužnosnici hrvatskog naroda u BiH predati, ili su je već dijelom predali.

Čudno je da tu dokumentaciju tužiteljstvo nije prije tražilo i našlo, pogotovo što su zapisnici sa sjednica i odluke Vlade HR Herceg-Bosne objavljivani i u službenim novinama, a skupljeni su i objavljeni u jednoj knjizi još u ratno vrijeme. I tu nije bilo nikakvih tajni.

Tražeći tu dokumentaciju, tužiteljstvo zapravo čini veliku uslugu optuženicima. Iz zapisnika sa sjednica HDZ-a, HVO-a, raznih odluka i zakona bit će jasno vidljivo da nije postojalo udruživanje u "zločinački pothvat", što stoji kao glavna krivnja u optužnici protiv Prlića i ostalih.

Druga bitna činjenica za ove optužene je i presuda generalu Tihomiru Blaškiću, koja značajno sužava zapovjednu odgovornost, zapravo svodi je u razumne mjere, što bi kod budućih presuda svakako suci trebali imati na umu. Budući da se Prlić i ostali i okrivljuju po zapovjednoj odgovornosti (poticanje i raspirivanje političkog, etničkog ili vjerskog razdora, podjele i mržnje, primjena sile, zastrašivanja i terora, oduzimanje i uništavanje imovine, prisilno premještanje i deportacija i sl.), tužitelj će, s obzirom na dokumentaciju i na ponašanje optuženih u ratu, to teško dokazati.

Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić su optuženi kao pripadnici širega "zločinačkog pothvata", za koji nije dokazano nikada da je postojao. Ponašanje Međunarodnog suda u Haagu u posljednje vrijeme pokazuje da to zbilja postaje sve više sud, a ne politička institucija za pisanje povijesti na prostoru bivše Jugoslavije i kreiranje budućnosti po nečijim planovima. To svakako ide naruku optuženima.

Nije nemoguće da više i ne odu u Haag jer bi im se suđenje moglo organizirati i u Hrvatskoj s obzirom na izlaznu strategiju rada suda u Haagu, ponašanje optuženih, i vlasti u Hrvatskoj. Stoga im dokumentacija može samo pomoći.

Marin ERCEG