Vjesnik: 23. 09. 2004.
Svaki 400. stanovnik BiH potencijalni ratni zločinac
U Federaciji BiH je za ratne zločine osumnjičeno 7.277 osoba, uglavnom srpske nacionalnosti, dok je u Republici Srpskoj optuženo 2.352 ljudi, pretežno Bošnjaka i Hrvata
SARAJEVO - Gotovo 10.000 u Bosni i Hercegovini osumnjičeno je da su tijekom protekloga rata u ovoj zemlji počinili ratne zločine! Kako je javila Federalna televizija (FTV), pozivajući se na izvore iz državnoga tužiteljstva, u Federaciji BiH je za ratne zločine osumnjičeno 7.277 osoba, uglavnom srpske nacionalnosti, dok je u Republici Srpskoj (RS) optuženo 2.352 ljudi, pretežno Bošnjaka i Hrvata. Da bi se izbjegao kaos, odmah nakon rata u BiH uspostavljena su tzv. Rimska pravila puta, po kojima je lokalnim sudovima dopušteno uhićivati osumnjičene i procesuirati ratne zločine samo ako je za to prethodno dobivena suglasnost Međunarodnog kaznenog tribunala za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY). Sukladno ovim pravilima, pred sudovima u BiH već su obavljena neka suđenja, a kako je nedavno objavljeno, iz Haškoga je tribunala lokalnom pravosuđu stiglo čak 1.200 suglasnosti za procesuiranje slučajeva ratnih zločina.
Već od početka iduće godine trebao bi početi funkcionirati posebni odjel Državnoga suda BiH za ratne zločine, koji će preuzeti one slučajeve koje zbog strategije završetka rada ICTY-ja, Tribunal u Haagu neće stići okončati. John McNair voditelj posebnoga međunarodnoga odjela u tužiteljstvu Državnog suda BiH, prošloga je tjedna, također na osnovi suglasnosti iz Haaga, podigao prvu optužnicu za ratne zločine - protiv Iračanina s bosanskohercegovačkom putovnicom Abdoulaha Maktoufa, koji je optužen za zločine protiv Srba i Hrvata u središnjoj Bosni.
McNairov odjel, odnosno Tužiteljstvo BiH, od 1. listopada preuzet će i funkciju koju je do sada obnašao posebni odjel u ICTY-ju koji je procjenjivao dostavljene dokaze i odlučivao hoće li, sukladno spomenutim »Pravilima puta«, biti dana suglasnost za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Iako se za to obavljaju užurbane pripreme, još je dosta problema koje treba riješiti prije nego što suđenje u ovim osjetljivim slučajevima bude prepušteno lokalnom pravosuđu.
Direktor uprave federalne policije Zlatko Miletić nedavno je tako upozorio (i) na probleme s istragama koje će voditi lokalna pravosudne tijela, te na zaštitu svjedoka.
Ipak, procesuiranje ratnih zločina smatra se važnom zadaćom u poslijeratnoj BiH, a predsjedatelj državnoga Predsjedništva BiH Sulejman Tihić kazao je da nije dovoljno samo uhititi i suditi najtraženijim ratnim zločincima, već je za obnavljanje povjerenja i stabiliziranje ukupnih prilika u BiH bitno da lokalno pravosuđa procesuira tisuće ostalih slučajeva.
Ipak, iako su prijave za počinjene ratne zločine podnesene protiv gotovo 10.000 ljudi, jasno je da će samo dio ovih osoba biti osuđen, a pitanje je i koliko će slučajeva naposljetku uopće dobiti sudski epilog. Uostalom, čak i u optužnicama koje je podigao ICTY bilo je propusta kakvi su zamjena identiteta, te naravno oslobađajućih presuda.
Ipak, ministar vanjskih poslova Mladen Ivanić, kritizirao je najavu podizanja tako velikog broja optužnica protiv Srba iz BiH. Zanimljivo je da su lokalni sudovi u BiH dosad procesuirali uglavnom osumnjičene za ratne zločine iz reda »drugih« naroda, odnosno naroda koji nisu u veći na području gdje je sjedište određenoga suda.
Prilično su rijetki i uglavnom kontroverzni procesi u kojima to nije slučaj - primjerice suđenje policajcima za iz RS ubojstvo svećenika Matanovića, proces protiv odgovornih za likvidacije srpskih civila u Sarajevu ili svojedobno suđenje tzv. mostarskoj četvorci. Vrijeme će dati odgovor na pitanje hoće li »mini Haag« u Bosni i Hercegovini uspješno odgovoriti na izazove koji su u ovom slučaju postavljeni.
Alenko Zornija