ZAGREB - Hrvatska državna nomenklatura povezana s Haagom pod golemim je pritiskom međunarodne zajednice, ovdašnjih diplomatskih predstavnika, europskih promatračkih institucija stacioniranih u zemlji te obavještajnih i policijskih zaposlenika na radu u Zagrebu zbog generala Ante Gotovine. Kako Vjesnik doznaje, zbog tog pritiska u srijedu je sazvano niz sastanaka, a jedan je u srijedu održan u Ministarstvu pravosuđa. Pozvani su, međutim, ostali na »vezi« s ministricom pravosuđa Vesnom Škare-Ožbolt da bi se u nekoj novoj formi i s eventualno proširenim sastavom razgovori nastavili.

Iz diplomatskih, pak, krugova doznajemo da veleposlanici ocjenjuju kako je Hrvatska, pa tako i njezina administracija, nakon stjecanja statusa kandidata i svega što se u vezi s Gotovinom govorilo prije kandidatske promocije, pala u samozadovoljstvo.

Usporedno s političkim, krenuo je i obavještajni pritisak na hrvatske tajne organizacije. Tom pritisku kumovao je i napis o britanskoj tajnoj službi MI6 i navodnoj dozvoli premijera Ive Sanadera da se ona izjednači u pravima s hrvatskim obavještajcima. Ta »provala« je pokrenula sumnje da negdje cure informacije, pa čak i iz onog najnužnijeg dijela domaćih nadležnih tijela koja o takvoj akciji moraju znati. A riječ je o navodnoj aktivnosti Britanaca na praćenju osoba koje, opet navodno, pomažu Gotovini u bijegu.

Da su medijski napisi izvor razloga za pritisak na Hrvatsku upućuju i svakotjedne priče o »ulozi« Predsjednika Republike u objavi prvoga intervjua Ante Gotovine u tjedniku Nacional. Osim toga, tu je i uloga dojučerašnjeg Predsjednikova savjetnika za nacionalnu sigurnost Željka Bagića. Pa i Hrvoja Petrača, čovjeka pod tjeralicom, za kojeg se dugo vjerovalo da je jedan od financijera Gotovinina izbjeglištva. Strani promatrači u Hrvatskoj uredno su skupljali sve činjenice koje su sad postale razlog pritiska na Vladina i druga državna tijela da uhvate Gotovinu.

I tako redom. Kako su u međuvremenu slučajevi »iz Hrvatske« pred Haagom postali spojene posude (ista optužnica za Čermaka, Markača i Gotovinu, ista optužnica za Norca i Ademija), jasno je da se Ante Gotovina svojim bijegom pretvara u pravni uteg za sve te postupke. Bilo izravno, bilo posredno samo zato što je on kao i drugi optuženici iz Hrvatske. A Hrvatska Gotovinu ne hvata. Dakle, to mora imati i svojih pravnih posljedica. Tako barem kažu Vjesnikovi izvori u Haagu.

Sugovornici u Zagrebu, iz kruga pravnika i promatrača upućenih u haaška zbivanja, na Gotovinu gledaju na dva načina. Prvi je da nema sumnje kako bi goleme hrvatske nevolje u odnosima s Haaškim sudom otpale njegovom predajom. Drugi je, pak, upozoravajući da bi politička posljedica njegova bijega mogla »zakačiti« sve »hrvatske« slučajeve u Haagu i njihovu pravnu dimenziju.

Kako doznajemo, čelnici ključnih službi ovlaštenih za potjeru za Gotovinom imat će do kraja tjedna vrlo naporan već do kraja tjedna, bez prava na vikend, čelnici ključnih službi ovlaštenih za potjeru za Gotovinom, imat će napregnut program. Silina diplomatskog, obavještajnog i policijskog pritiska na Zagreb tolika je da se samo ubrzanom aktivnošću udar »haaškog tornada« može ublažiti. To, kažu dobronamjerni, znači da bi Hrvatska, uz Carlu del Ponte, trebala izravno kontaktirati s Haaškim sudom, ali i veleposlanstvima u Zagrebu i u ključnim zemljama EU-a.