Vjesnik: 02. 10. 2004.
Većina farmera tre
ba nove staje prije ulaska u EUNe bojim se ulaska u EU iako će mnoga mala gospodarstva propasti/ Mogao bih udvostručiti predaju mlijeka sa svoje farme kada bih riješio golem problem vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem/ Nekad se živjelo ležernije, a sada smo ušli u burno razdoblje za koje na televiziji kažu da se zove tranzicija, kaže Ivan Težak, proizvođač mlijeka iz Svete Jane koji dovršava projekt za podizanje nove farme s 50 mliječnih krava težak 1,35 milijuna kuna, no nema jamaca za kredit
SVETA JANA – »Od prodaje mlijeka s našeg obiteljskoga gospodarstva svake smo godine mogli kupiti novi traktor ili neki drugi poljoprivredni stroj, a od prošle godine teško spajamo kraj s krajem«, potužio se Vjesniku Ivan Težak, profesionalni poljoprivrednik iz Svete Jane kod Jastrebarskog. Dodaje da se osobno ne boji ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU), jer u Uniju ulaze države, a ne pojedinci, iako mu je poznato da će, kao i u Sloveniji, propasti i mnogo sitnih poljoprivrednih gospodarstava.
Slovenija je, kaže on, poslije ulaska u EU, nakon deset godina prilagodbe, morala »skinuti« devet posto svoje proizvodnje mlijeka zbog dobivenih kvota proizvodnje u Uniji, kaže Težak.
Četveročlana obitelj Težakovih živi isključivo od prodaje mlijeka Luri dok se podizanjem ratarskih kultura, u prvom redu pšenice i kukuruza, bavi za svoje potrebe. Težak ima 32 krave i obrađuje 40 hektara poljoprivrednog zemljišta. Zadovoljan je kooperacijom, ali ne i životom poljoprivrednika. »Nekad se živjelo ležernije, a sada smo ušli u burno razdoblje za koje na televiziji kažu da se zove tranzicija«.
»Proizvodnja mlijeka je najteža poljoprivredna proizvodnja, ali i jedini siguran novac na selu koji dolazi svaki mjesec. Godišnjeg odmora nema, kao ni slobodnog vikenda a radi se u dvije smjene svaki dan«, kaže on. Specijaliziranom proizvodnjom mlijeka počeo se baviti prije dvadesetak godina, čime je nastavio obiteljsku tradiciju. Bavio se i prodajom mliječnih proizvoda na Utrinskoj tržnici u Zagrebu. No, onda se okrenuo isključivo proizvodnji i prodaji mlijeka. Godišnje proizvede 75.000 litara mlijeka, a svake godine poveća proizvodnju za 10.000 do 15.000 litara. Gotov mu je projekt za podizanje nove farme s 50 mliječnih krava koji bi koštao 1,35 milijuna kuna, no – nema jamaca za kredit u banci.
»Osamdeset posto hrvatskih farmera treba nove staje prije ulaska u EU, jer nam postojeće ne zadovoljavaju uvjete za držanje životinja. Krave koje daju mlijeko ne smiju biti vezane nego moraju slobodno boraviti u štalama tzv. otvorenog tipa«, objašnjava. Napominje da je obišao mliječne farme u Italiji, Austriji i Njemačkoj. »Nismo ni mi daleko, ali jako zaostajemo po higijenskim uvjetima držanja domaćih životinja u odnosu na one koji vrijede u EU«, kaže.
Težak ne skriva da bi mogao udvostručiti predaju mlijeka sa svoje farme kada bi mogao riješiti golemi problem vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem koje već koristi. Za jednu kravu treba mu jedan hektar zemlje.
»Imam šest hektara vlastite zemlje i nešto u zakupu, ali za 22 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, iako sam ga dobio na natječaju, već godinu dana čekam da Državno odvjetništvo riješi taj problem«. Naime, za neupisano zemljište ne može dobiti državne poticaje. Za najavljeno smanjivanje poticaja, pak, kaže da bi ono, nakon prošlogodišnje
katastrofalne suše, mogla biti nova elementarna nepogoda za hrvatsko selo i seljaštvo.»Hrvatski seljak zna kako se hrane krave koje daju više mlijeka. To je većina nas uspjela savladati. Ali neće biti dobro ako se na ionako kratkom putu prilagodbe EU standardima, u četiri, pet godina do ulaska u EU, poljoprivredni poticaji prepolove«, poručuje Vjesnikov sugovornik.
Poznato mu je i da će EU od Hrvatske tražiti podatke o rezultatima poljoprivredne proizvodnje dvije godine prije nego što naša zemlja uđe u Uniju. Dakle i to da nakon što uđemo u EU nećemo moći povećavati svoju poljoprivrednu proizvodnju, iako je poljoprivreda, uz turizam, »jedino što zapravo možemo i znamo raditi«.
Težakovi su u specijaliziranu proizvodnju mlijeka, koja se ne može obavljati bez mehanizacije, uložili 200.000 eura. Da moraju promijeniti proizvodnju odnosno raditi nešto drugo našli bi se »pred zidom«.
»Plava nafta (3,47 kune po litri) trebala bi koštati koliko i otkupna cijena jedne litre mlijeka, ali znam da takvo što "nije realno". Ovako se otkupna cijena mlijeka kreće oko dvije kune po litri, s tim da najveći broj seljaka dobije samo 1,60 kuna po litri mlijeka«, ističe Težak. Računica pokazuje i da Težakovi mjesečno zarađuju četiri prosječne plaće u državi. Rade u sustavu PDV-a, ali žive u strahu da će ove godine poslovati s »pozitivnom nulom«.
Ivan Težak nije zadovoljan ni aktualnom poljoprivrednom politikom za koju kaže da »ne vodi ničem dobrome jer nas tjera da proizvodimo više za manje novca«. Smeta mu i glomazna birokracija, koja će se nakon ulaska u EU još i povećati, a koja sada mjesecima »koči« isplatu državnih poticaja, pa će seljaci tek sada dobiti poticaje za prošlogodišnju jesensku sjetvu.
Marinko Petković