Vjesnik: 07. 10. 2004.

Pregovori početkom 2005., ali uz mogućnost suspenzije

Dokument koji je u Bruxellesu predstavio šef Europske komisije Romano Prodi ističe da će napredak Hrvatske ovisiti isključivo o »održivosti političkih reformi u zemlji i njezinu ispunjavanju međunarodnih obveza«/ Premijer Sanader kazao je da će pregovori početi u prvih nekoliko mjeseci 2005, ali da »točan datum još nemamo«

ZAGREB - Europska komisija u srijedu je objavila Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku u kojoj preporučuje da se na Hrvatsku primijeni ista strategija koja je primijenjena na 10 novih članica EU-a. Dokument koji je u Bruxellesu predstavio šef Europske komisije Romano Prodi ističe da će napredak Hrvatske u pregovorima koji trebaju početi početkom iduće godine ovisiti isključivo o »održivosti političkih reformi u zemlji i njezinu ispunjavanju međunarodnih obveza«.

Strategija donosi, međutim, i znatnu novinu - mogućnost da se pregovori, na Komisijin prijedlog, suspendiraju pokaže li se da Hrvatska »ozbiljno i stalno krši načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine zakona na kojima je utemeljena Unija«. Sličan »osigurač« ugrađen je i u druge dokumente koje je Komisija objavila u srijedu: godišnja izvješća o Rumunjskoj i Bugarskoj i preporuku da se s Turskom započne proces pregovora.

Preporuke koje je Komisija objavila u srijedu trebaju još dobiti potvrdu šefova država i vlada svih članica Unije na sastanku koji se održava u prosincu.

Odgovarajući na pitanje na konferenciji za novinare u Banskim dvorima kada bi točno mogli početi pregovori o ulasku Hrvatske u EU, premijer Ivo Sanader podsjetio je da u lipanjskoj odluci Europskog vijeća, kojom je naša zemlja dobila status kandidata, stoji da se radi o početku 2005. godine.

»To očito nije lipanj iduće godine, nego očekujemo da će se to dogoditi u prvih nekoliko mjeseci, ali točnog datuma još nemamo«, kazao je Sanader.

S tom s se tvrdnjom složio i šef izaslanstva Europske komisije u Zagrebu Jacques Wunenburger, koji je još dodao da se pregovori formalno-pravno ne vode s Europskom komisijom, nego sa zemljama članicama Unije.

Komisija ističe da s Hrvatskom treba nastaviti pojačani dijalog o pitanjima koja su naglašena u avisu, poput odnosa s Haaškim sudom, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa, regionalne suradnje i borbe protiv korupcije.

Kandidatskim statusom Hrvatska je dobila pristup pretpristupnim fondovima EU-a. U sljedeće dvije godine Hrvatska bi prema prijedlogu Komisije iz tri programa PHARE, ISPA i SAPARD trebala dobiti 245 milijuna eura. Za sljedeću godinu na raspolaganju će biti 105 milijuna eura (80 milijuna kroz PHARE-program i 25 milijuna kroz ISPA).

Godine 2006. Hrvatska će moći povući 140 milijuna eura (80 milijuna kroz PHARE, 35 milijuna kroz ISPA i 25 milijuna kroz SAPARD).

Komisija će od jeseni sljedeće godine početi objavljivati redovita godišnja izvješća o napretku Hrvatske, kao što se to radilo i za bivše zemlje kandidatkinje koje su od ove godine punopravne članice.

Prema Wunenburgerovim riječima, Pretpristupna strategija za Hrvatsku sastoji se od tri elementa. Riječ je o nastavku i unapređenju političkog dijaloga između Bruxellesa i Zagreba, pri čemu eurokrate posebno zanima suradnja Hrvatske s Haagom, zatim prava manjina i povratak izbjeglica te reforma pravosuđa i borba protiv korupcije.

»Na Hrvatsku će se primjenjivati isti, kopenhagenski kriteriji kao i za ostale kandidate«, poručio je Wunenburger. Dodao je i da Bruxelles ostaje vjeran »načelu regate«, koji kaže da će svaka zemlja biti vrednovana prema svojim zaslugama i da napredak Hrvatske u pregovorima neće ovisiti o napretku drugih zemalja. Ipak, Wunenburger je upozorio da Bruxelles, u slučaju ozbiljnog i uzastupnog kršenja ljudskih prava, vladavine zakona i načela demokracije, Europska komisija može predložiti prekid pregovora. »Riječ je o formalnoj, iako ne i suštinskoj novini u odnosu na ranije pregovore, koja će se primjenjivati i na Tursku, a nagoviještena je i za Bugarsku i Rumunjsku. Napredak Zagreba u pregovorima ovisit će i o njegovoj predanosti regionalnoj suradnji, jer je to hrvatska obveza iz procesa stabilizacije i pridruživanja«, zaključio je Wunenburger.

Na pitanje može li Zagreb očekivati probleme s Londonom kod otvaranja pregovora, premijer je istakao kako »očekuje da će Velika Britanija potpunosti podržati ovu pretpristupnu strategiju«.

»Ne očekujemo nikakve probleme. Znamo da je Velika Britanija posebno osjetljiva na suradnju s Haaškim sudom, no to je hrvatska obveza«, poručio je Sanader koji je još na početku sjednice Vlade prije donošenja Pretpristupne strategije kazao da je ona očekivana.

»Razdoblje pregovaranja s EU-om bit će iznimno važan u novijoj hrvatskoj povijesti jer će umnogome određivati budućnost Hrvatske i njezin međunarodni položaj. Stoga nam je stalo da u pregovorima ostvarimo što bolje rezultate za Hrvatsku, naše građane, za našu djecu i buduća pokoljenja koji će koristiti sve dobrobiti punopravnog članstva u EU. Sve koji imaju iskustva i znanja u pojedinim strukama pozivamo da budu dio pregovaračke ekipe. Pozvat ćemo i sve stranke na konsenzus jer ovo su teme oko kojih se ne bi trebala voditi dnevnopolitička borba. Uvjeren sam da biti član elitnoga kluba europskih zemalja apsolutno donosi puno više koristi nego eventualne štete i u tom će smislu vlada i nadalje promicati proeuropsku politiku, a argumente onih koji nisu takvi eurorealisti kao mi u vladi ćemo saslušati i pokušati na njih odgovoriti stručno i argumentirano«, rekao je Sanader.

J. Š., A. M. i Hina