Novi list: 07. 10. 2004.

BIVŠI ŠEF SIS-a IZNOSI VAŽNU POJEDINOST VEZANU ZA OPERATIVNU AKCIJU HAAG

Markica Rebić: Imao sam krticu u Haagu

Baš zbog pokušaja identifikacije krtice u sudu, Haški tribunal je zatražio od Hrvatske da dostavi dokumente o akciji, pokrenutoj zbog slučaja Blaškić

ZAGREB – Markica Rebić, bivši šef SIS-a i savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za nacionalnu sigurnost, jučer je za naš list priznao da je imao obavještajca u Haškom tribunalu.

– Da, imao sam krticu u Haagu, kratko je rekao Rebić zamoljen da komentira napise o tome da je SIS u Haškom sudu imao krticu koju Tužiteljstvo još nije uspjelo identificirati. Više pojedinosti o kritici unutar Haškog suda Rebić nije htio otkriti, navodeći da se danas bavi drugim stvarima.

Navodno, baš zbog pokušaja identifikacije krtice u sudu, Haški tribunal je, još prije šest mjeseci, zatražio od Hrvatske da dostavi dokumente o Operativnoj akciji Haag, o kojoj je bilo dosta riječi i nakon pravomoćne presude generalu Tihomiru Blaškiću. Međutim, nije jasno po kojoj su osnovi traženi ti dokumenti.

– Tribunal ima mandat istraživati ratne zločine koji su se dogodili od 1991. godine nadalje. Dokumentacija koju Haag sada traži na prvi pogled bi izlazila izvan mandata Haškog suda, ali postoji ipak pravna mogućnost da se zatraži dokumentacija o Operativnoj akciji Haag. Radi se o tome da Haag uz ratne zločine može progoniti i kazneno djelo nepoštivanja suda, u što bi se svakako uklopile i obavještajne krtice unutar suda, rekao je Anto Nobilo, branitelj Tihomira Blaškića.

Sa slučajem Blaškić zapravo je i počela sporna Operativna akcija Haag, pokrenuta pod izlikom pomoći obrani generala Blaškića. No, umjesto pomoći, OA Haag izrodila se u dijametralno suprotnu akciju u kojoj je Haag obavještajno pokrivan, dokumenti su skrivani od obrane, rad haških istražitelja na terenu pokrivao se kontraobavještajno te se zapravo izrodio u rat protiv Blaškićeve obrane, a kasnije i u pružanje zaštite potencijalnim haškim optuženicima. Od dokumenata koji su skrivani od Blaškićeve obrane najznačajnije je izvješće HIS-a koje je najviše pridonijelo da se Blaškića oslobodi optužbi za zločin u Ahmićima, kao i jedno izvješće Markice Rebića Franji Tuđmanu.

Kazneno djelo nepoštivanja suda u Haagu kažnjava se novčanom ili vremenskom kaznom do sedam godina zatvora, a uzevši u obzir skoro obraćanje glavne haške tužiteljice Vijeću ministara EU, moguće je i da će se ljudima koji su bili aktivni u OA Haag zapriječiti ulaz u EU. No, osim što dokumentacija tajnih službi može poslužiti za tu svrhu, Haag bi je lako mogao iskoristiti i za popunjavanje praznih kockica u istragama ratnih zločina koje još nisu dovršene, a koje bi prema izlaznoj strategiji rada Haškog tribunala trebale biti zaključene do kraja ove godine.

Zbog posljedica OA Haag, odnosno zbog posljedica procjene da je skrivanje određenih dokumenata bilo u nacionalnom interesu, u Hrvatskoj je nakon presude Tihomiru Blaškiću u Državnom odvjetništvu pokrenut postupak provjere postoji li osnovana sumnja da su neki od glavnih vinovnika te afere, poput Markice Rebića, odgovorni za skrivanje oslobađajućih dokumenata.

Sergej ABRAMOV, Dražen CIGLENEČKI