Vjesnik: 16. 10. 2004.

Svjetska banka: Povećane mogućnosti zaduživanja dovele su do problema u upravljanju javnim dugom

Nedostatak strategije upravljanja javnim dugom, nizak stupanj odgovornosti i nedostatak kapaciteta Ministarstva financija mogu ugroziti makroekonomsku stabilnost, upozorili su predstavnici Svjetske banke predstavljajući osnovne elemente prijedloga reforme upravljanja javnim dugom / Hrvatsko tržište hipotekarnih vrijednosnih papira daleko je ispod razine zemalja EU, upozorili su predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj

ROVINJ - Nagli razvoj domaćeg tržišta duga u posljednje četiri godine doveo je do problema u upravljanju tim dugom, u čemu Hrvatska nije izuzetak u odnosu na druge tranzicijske zemlje. Stoga je Vlada angažirala tim stručnjaka Svjetske banke da načini prijedlog reforme upravljanja javnim dugom. Osnovni elementi tog prijedloga predstavljeni su u petak na XIV. godišnjoj konferenciji Zagrebačke burze.

Predstavnici Svjetske banke su upozorili da je još nakon azijske krize uočeno da treba popraviti »financijsku arhitekturu« pojedinih zemalja i situaciju na njihovim tržištima kapitala.

Stoga je Svjetska banka pokrenula pilot projekt reforme upravljanja javnim dugom kojim je obuhvaćeno 12 zemalja, a za lipanj 2005. najavljena je objava dokumenta s najvažnijim iskustvima iz tog projekta.

Oni su također upozorili da nedostatak strategije upravljanja javnim dugom, nizak stupanj odgovornosti i nedostatak kapaciteta Ministarstva financija mogu ugroziti makroekonomsku stabilnost.

S druge strane, cilj reforme upravljanja javnim dugom je da se potrebni iznos novca uvijek nađe na pravom mjestu u pravo vrijeme, te da država bude u stanju pravodobno podmirivati svoje obveze. Hrvatska narodna banka, kazali su, ima malo prostora za djelovanje na likvidnost sustava, te time i na inflaciju i tečaj. Monetarna politika uglavnom se oslanja na međunarodne rezerve, što znači da je likvidnost povećana, ali nije sigurno da je i ravnomjerno raspoređena u monetarnom sustavu. No unutar HNB-a postoji želja da se uskoro započne s operacijama na otvorenom tržištu, jer je interes svih sudionika da likvidnost bude ravnomjerno raspoređena.

Repo aukcije i operacije na otvorenom tržištu pogoduju razvoju sekundarnog tržišta i rađaju niz novih financijskih instrumenata, kazali su predstavnici Svjetske banke. Uz te prednosti, dobrim upravljanjem likvidnošću za Vladu se smanjuju troškovi financiranja, a to može imati i pozitivne efekte na tržište novca.

Prema njihovim riječima, danas su trendovi u Europi integracija upravljanja podacima i likvidnošću, a Vladin cash menadžer postaje regularni igrač na tržištu novca i duga. Stoga je upozoreno da treba ojačati informacijski sustav za prikupljanje podataka o likvidnosti i stvoriti pouzdan model prognoze cash flowa.

Upozoreno je da sadašnja praksa čestog zaduživanja države na domaćem tržištu, a da ona istodobno o svojim namjerama zaduživanja ne izvijesti na vrijeme sve sudionike, primjerice banke, kako bi one mogle pripremiti novac, dovodi do volatilnosti domaće valute. HNB-ove operacije na otvorenom tržištu konačno bi trebale riješiti problem likvidnosti i njezine prognoze, koja sada nije moguća na period duži od tjedan dana, čulo se na konferenciji.

U drugom dijelu konferencije predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj govorili su o razvoju tržišta hipotekarnih vrijednosnih papira, koje je u Hrvatskoj daleko ispod razine zemalja EU zato što nema dugoročnog financiranja od strane banaka ni sekundarnog tržišta. Od tranzicijskih zemalja najrazvijenije hipotekarno tržište, rečeno je, imaju Poljska, Češka i Mađarska, u kojoj je primjerice prošle godine izdano 4,46 milijardi eura hipotekarnih obveznica.

Nives Matijević